je to - ipak privremeno, do promena odnosa snaga u svetu i da će 12,3 odsto teritorije Srbije, srpske kulture i prošlosti biti za one koji veruju u međunarodno pravo i pravcu - samo teritorija pod okupacijom ... Strojimirovog sina ) i unuka Pavla ( Branovog sina ), Zaharija ( Pribislavljevog sina ) i Časlava ( Klonimirovog sina ). U tim borbama redovno su se mešale Bugarska i Vizantija. Učvršćivanje, širenje i jačanje srpske države polovinom 10. veka bilo je delo Časlava, štićenika vizantijskog cara K. Porfirogenita .
. Pečat cara Simeona je smešten u kraj 9. i početak 10. veka. Car Simeon je osvojio Srbiju ( 924 931. Srbija je pod Bugarskom ), a kod njega su u izgnanstvu bili Strojimir i Gojnik, koje je njihov brat Mutimir prognao posle građanskog rata, osvojivši kneževski presto. Pretpostavlja se da su Gojnik i Strojimir, došavši u Bugarsku, dobili neke teritorije na upravljanje; dakle, vladali su nekim teritorijama u Bugarskoj možda kao župani. Ne zna se, pri tom, da li je taj pečat iz doba Strojimirovog života u Bugarskoj ili je to iz doba njegovog života i vladanja u Srbiji. Svakako, Bugari imaju najveću kolekciju tih pečata tako da je razumljivo što su pečat hteli za sebe, tumači Janković .
poznata jer se raspravlja da li je tu bio srednjovekovni grad Duklja. Unutra je dvorac sa četvorougaonim dvorištem kakvih ima u Bugarskoj, postoji i pridvorska crkva. U njoj je bio grob vladara koji je podigao taj dvorac. Nažalost, grob je opljačan. Kasnije, crkva je dobila kameni nameštaj, kameni ikonostas, na njemu se spominje izvesni Petar koji je najverovatnije onaj arhont koga spominje Porfirogenit da je vladao Srbijom 20 godina, onaj koji je ubio Klonimira, sina Strojimirovog . Dakle, sada se polako skupljaju opipljivi podaci koji mogu da rekonstruišu to doba. Arheološki podaci, a ne samo papiri. To je dragocenost za sve Slovene, reći će Janković .