brahiocefalični trunkus, leva karotidna arterija i leva subklavijalna arterija.
elongacija se javlja na svim supraaortalnim granama (vertebralna, subklavijalna arterija, brahiocefalički trunkus), mada se obično misli na
iz međuskalenskog prostora do dorzalne površine klavikule, gde subklavijalna arterija prelazi u a. axillaris. Ovaj deo je takođe pristupačan
sternalnog retraktora. Tek posle toga se može pre pa risati leva subklavijalna arterija sve do orificijuma vertebralne arterije (Berguer, 1993).
ulivanja u angulus venosus. Treba ih imati u vidu pri disekciji leve subklavijalne i karotidne arterije, kao i njihovih grana.
tako da se stiče pregled nad angulus - om venosus - om, gde se spajaju leva subklavijalna i unutrašnja jugularna vena. Zauzdavanje ovih vena treba izbegavati
ili recipijentna arterije. Osim toga aneurizma, povreda i krvarenje subklavijalne iz subklavijalne arterije zahtevaju kontrolu aksilarne arterije.
supraaortalnih grana (brahiocefalični trunkus, vertebralna i subklavijalna arterija), postoji potreba da se analiziraju intrakranijalne
media accessoria) prisutna je u 0.3 - 2.7 %. Subklavijalna arterija: Leva subklavijalna arterija nastaje kao poslednja velika
je u 0.3 - 2.7 %. subklavijalna arterija nastaje kao poslednja velika grana aortnog luka. U svom
prateći put kranijalno usmerenu konveksnu krivinu pleure. Desna subklavijalna arterija nastaje kao završna grana brahiocefaličnog trunkusa
kroz gornju torakalnu aperturu, između prvog rebra i klavikule, subklavijalna arterija se nalazi u predelu vrata. Tu je njen proksimalni deo
sa desnom karotidnom arterijom, a u njega se može bočno implantirati subklavijalna arterija.
nakon rekonstrukcije brahiocefaličkog trunkusa. Prvo se oslobađa subklavijalna , a tek potom karotidna arterija zbog eventualne embolizacije.
radi endarterektomija, sa transpozicujom u subklavijalnu arteriju. Subklavijalna arterija (posebno leva) je najčešće mesto gde se javljaju atero