glad pa i smrt svetog čoveka što je strašna sramota. To neki od istraživača navode kao primer društva koje deluje poput superorganizma i prolazi kroz procese grupne selekcije.
prirodnih činilaca. Pčele su društveni insekti i probleme rešavaju stalnom uzajamnom interakcijom. Jedan takav superorganizam retko zapada u stanje stresa.
društvo bilo pod stresom. Moje je mišljenje da se nešto slično događa i u košnici a slažem se tu sa Draganom, da ' takav superorganizam retko zapada u stanje stresa '. Nevolja je u tome da ovaj superorganizam hiljadama i hiljadama godina nije bio gotovo
i u košnici a slažem se tu sa Draganom, da ' takav superorganizam retko zapada u stanje stresa '. Nevolja je u tome da ovaj superorganizam hiljadama i hiljadama godina nije bio gotovo nikada ili barem vrlo vrlo malo pod "uticajem" čoveka kao što je danas.
18. veka, a javljala se i u naučnofantastičnoj literaturi kao motiv o Zemlji kao živom biću. Moderni koncept Zemlje kao superorganizma osmislio je 1972. godine engleski hemičar Džejms Lavlok, zaključivši da se planeta nalazi u dinamičkoj ravnoteži i da
na ono što doživljavaju kolonije bakterija u ljudskom telu ili rojevi pčela u košnici, koji kao celina predstavljaju superorganizam . U suštini, ako prihvatimo da je ovaj koncept u posmatranju života moguć, superorganizme možemo istovremeno da
, jer je promenjena nijansa ili čak boja plodišta (odnosi se na višekorpusne košnice). Pčelinje društvo (kao superorganizam ) vrši procene i donosi odluke na osnovu stalne komunikacije feromonima (ili pokretima-ples pčela). Nedostatak
: S. Bubnjević superorganizam kao da iznova oživljava. Nakon zimskih meseci raste temperatura vazduha i kreće novi ciklus godišnjih doba.
je objavljen 1987. godine. superorganizma , koji je Gaja hipotezom pre četrdeset godina postavio Džejms Lavlok. Po toj ideji, Zemlja predstavlja jedno složeno
, pa sve do njegove pune eksploatacije. superorganizam Tzv. LUKA (last universal common ancestor) je bio amorfni konglomerat ćelija koje su slobodno razmenjivale genetski
ustašku vlast je onda bio van društva, prema definiciji korištenoj u koncentracionim logorima: još neubijeni. Superorganizam Zemlja >
potiče još iz XVIII veka, a javljala se i u SF literaturi kao motiv o Zemlji kao živom biću. Moderni koncept Zemlje kao superorganizma osmislio je 1972. godine engleski hemičar Džejms Lavlok, zaključivši da se planeta nalazi u dinamičkoj ravnoteži i da
na ono što doživljavaju kolonije bakterija u ljudskom telu ili rojevi pčela u košnici, koji kao celina predstavljaju superorganizam . U suštini, superorganizme možemo istovremeno da vidimo u nama, ali i oko nas u ponašanju planete ili celog Sunčevog
genoma; mogu se pretvoriti u nove gene ili podstaći mutacije i mešanje DNK koje dovodi do genetskih varijacija. Superorganizam ¶
predatora, da se nose sa stresom iz okruženja i da kolonizuju nove teritorije. Portugalske krstarice su zaista pravi superorganizmi .