koji je dosegao visinu od oko 120 do 170 cm. Bolest je vrlo opasna ako se u jačoj meri razvije kada je kukuruz u stadijumu svilanja i metličanja. Kasnija zaraza nastala šest nedelja nakon svilanja ne utiče na rod. Bolest se jače razvija u starijem
se u jačoj meri razvije kada je kukuruz u stadijumu svilanja i metličanja. Kasnija zaraza nastala šest nedelja nakon svilanja ne utiče na rod. Bolest se jače razvija u starijem tkivu, pa starenjem tkivo kukuruza posta je osetljivije na napad ove
i današnje padavine posebno su dobro došle za kukuruz, jer su pale desetak dana pre početka njegovog metličenja i svilanja što se smatra idealnim rokom. Kiša je pomogla i suncokretu, kojem je pretila opasnost gubljenja vlage u površinskomj
izvrsno reaguje, ako se folijarna đubriva primene tri puta / vegetacije u dozi 2 - 3 kg / ha NPK, u periodu od metlčenja i svilanja do ostvarenja reprodukcionog ciklusa. Međutim, ako su biljke kukuruza pod stresom u vremenu oprašivanja, potrebno
okrugu trenutno se nalaze u izuzetno dobrom stanju. U zavisnosti od parcele, ponegde je to faza metličenja , svilanja , a negde faza intenzivnog nalivanja zrna. U globalu posmatrano, kukuruz se nalazi u dobroj fazi, u dobroj je formi
imaga na jednom polju, na deset mesta, pregleda se po 10 - 20 biljaka. Sa pregledom se otpočinje neposredno pre početka svilanja ili kada se ona pojavi. Kritičan broj, radi suzbijanja imaga u SAD na merkantilnom kukuruzu, predstavlja u proseku 10
¶ svilanja i sadržaja vode i zrnu kod d v e sinteti č ke populacije kukuruza ( NS 103 i NS 140 ). Eksperimentalni podaci obra đ eni su
između svojstava. Vr l o slab i nesignifikantan direktni uticaj na zavisno pormenlj i vu utvrđen je za broj dana do svilanja ( R u4 = 0,063; R u4 = - 0,0005 ) što ukazuje da je moguće selekcionisati stay green genotipove bez obzira na dužinu
dešava u prvom redu kroz kukuruznu svilu, u vreme cvetanja i oprašivanja. Infekcija u polju se dešava 2 - 3 nedelje posle svilanja kukuruza. Optimalna temperatura za rast gljive i sporulaciju je 30 - 380 C. U kasnijem periodu, povoljni uslovi za
je, međutim, značajna asocijacija QTL-ova za prinos i nekih drugih osobina ( ASI-interval između polinacije i svilanja , broj nodalnih korenova ) koje bi stoga mogle biti važne za prinos u uslovima suše .
. Potrebe za vodom povećavaju se u vreme intezivnog vegetativnog porasta, a najveće su neposredno pred metličenje i svilanja za vreme oplodnje i u početku nalivanja zrna .