slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "svinica".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
, gde je prisutan od davnine u 56 mesta. U poređenju sa prethodnim popisom, bilans je u 2002. godini negativan za 51 od tih mesta. Najveće opadanje beleži se u Temišvaru ( preko 1.300 duša ), što je done-kle normalno, pošto u gradu na Begeju ( najvećem srpskom selu ) živi skoro trećina ukup-noga broja Srba u Rumuniji. Ali nagli pad se zbio i u više naših poznatijih mesta, kao Varjaš, Veliki Semikluš, Veliki Sempetar, Deta, Ketfelj, Mačević, Naćfala, Nemet, Rud-na, Saravola , Svinica , Soka, Srpski Semarton, Stara Moldava, Fenlak, Čanad, Čenej itd. Porast broja Srba zabeležen je samo u pet mesta: Arad, Lukarevac, Ofsenica, Požežena i Rekaš, i on ukupno iznosi 136 duša, mahom naših povratnika iz gradova ili doseljenika sa sela. Samo u četiri naselja Srbi čine više od 80 % od ukupnog broja stanovnika: Belobreška, Divič, Kraljevac i Radimna. U 32 naselja Srbi čine manje od 20 % od ukupnog broja stanovnika. U 28 naselja Srbi čine manje od 10 % od ukupnog
Svinica
", reči su Svetog vladike Nikolaja kojima on, na način narodu jasan, opisuje ovaj veličanstven događaj jedinstven u istoriji ljudskog roda. "Ovo je događaj kojim naš Spasitelj Isus Hristos prolazi iznad kosmosa otvarajući nam vrata Carstva Božjega" u nadahnutoj propovedi govorio nam je Preosvećeni vladika Milutin, dostojno se nadovezivajući na reči i misli Svetog Vladike . Svinica , na Baniji ( između Kostajnice i Sunje ). Crkva je sagrađena 1846. godine trudom sveštenika Pavla Babića, a bila je obnovljena 1972. godine. Potrebno je da se obnovi fasada i crep na krovu, stakla na prozorima, kao i krov od zvonika, koji je iskrivljen, i samo što ne padne. Takođe nema Časne Trpeze, ni ikonostasa .
dve decenije svakog 1. maja na planini Kraljevića Marka, Miroču, okupi se više od tri hiljada posetilaca iz zemlje i inostranstva, posetilaca i učesnika Jorgovanfesta, tradicionalnog festivala cveća, turizma, ugostiteljstva i narodnih običaja. Tako je bilo i ove godine, kada je više stotina učesnika iz zemlje i inostranstva došlo da prikaže etno baštinu kraja iz koga dolaze . Svinice u Rumuniji, Kapitanova iz Bugarske, Golupca, Karbulova, Rudne Glave, Topolnice, Mosne, Majdanpeka i našeg sela Miroča. Bio je to raznovrstan program koji pokazuje kako naša kulturno-umetnička društva čuvaju etno baštinu - saznajemo od Staniše Kržanovića, predsednika MZ Miroč, koja je organizator ovog festivala .
koju je 1938. godine potpuno obnovio.71 Miron ( Bolgarić ) - jeromonah. Rođen je u Dolovu 1869. godine. Završio pet razreda osnovne škole. Postrižen je za monaha 25. novembra 1895. godine. Za jerođakona i jero-monaha rukopoložio ga je u Vršcu Nektarije, vršački episkop. Nakon smrti Josifa Jorgovića 1898. godine imenovan je za namesnika manastira Zlatice. Na toj funkciji ostaje godinu dana a potom postaje sveštenik u parohijama: Zagajci, Bela Crkva, Dolovo, Vatin , Svinica i Donja Qupkova.72 Sava ( Vlaović ) - jeromonah i iguman. Rodio se u Neštinu 1865. godine. Završio je ekonomski "kurs" u Križevcu. Postrižen je za monaha u manastiru Krušedolu 1889. godine a rukopoložen je za jerođakona 1889. godine u Novom Sadu od episkopa Vasilija. Za jeromonaha je rukopoložen 1891. godine od patrijarha Georgija Branko-vića. Bio je prvo u manastiru Mesiću ( 1898 ) kao namesnik, u Zlaticu dolazi 1899. godine kao namesnik. Iguman postaje 1908. godine. Do
i TV filmovi: Parlog, 1974; Crni globus, 1977; Trofej, 1977; Zalazak sunca, 1982; Zelenokosa, 1982; Holivud na Dunavu, 1983; Vreme rasnih pasa, 1984; Bacač noževa, 1985; Ničija bašta, 1986; Otac ili samoća, 1986; Na sušnoj zemlji, 1987; Stan, 1988; Tražimo bolji brod, 1988; Mačka na pročelju, 1990; Najviše na svetu celom, 1993; TV serija i film, 1994. Svinica kod Kostajnice. Srednju glumačku školu završio u Novom Sadu, u klasi prof. Radoslava Vesnića. Glumu studirao na Beogradskoj pozorišnoj akademiji u klasi Bojana Stupice. Usavršavao se na studijskom boravku u Parizu kod Žan Luja Baroa, 1958 / 59. kao stipendista francuske vlade. Kao glumac bio angažovan u pozorištima Subotice, Kragujevca, Mostara, a jedno vreme je član Beogradskog dramskog pozorišta i Beogradske komedije, odakle je 1960. na poziv Radivoja Lole Đukić