na Balkanskom poluostrvu. Potiče još iz doba tercijera . Krošnja omorike je usko piramidalna, sa
u ovom refugijumu se nisu značajno menjali od tercijera do danas. Analiziran je inverzioni
prelazne forme iz najstarijih delova tercijera , koji je na prelazu između mezozoika i
poseban problem lošeg spoja na izvodu namotaja tercijera 10,5 kV koji se manifestovao izrazito velikim
stenama, zaplavljene jezerskim sedimentima tercijera i sa nepropusnom podinom koja je otkrivena u
mlađe strukture ili debeli sedimenti tercijera . Neke od spomenutih struktura imaju više ili
značaj u očuvanju reliktnih flornih vrsta iz tercijera . Prvi uslov za to je, pre svega, očuvanje
tercijera (od pre oko milijardu do nekoliko desetina
dobro očuvana pa tako i brojne vrste još iz doba Tercijera .
sve do svoje smrti. Uporedo drži kurseve iz tercijera i kvartara. Umro je u Beogradu 10. aprila 1954.
da je omorika relikt evropske flore iz tercijera .
pokretima - nabiranjem tla, sredinom tercijera . E, baš tu, između njih, smestile su se i dvije
i očuvanost reliktnog zemljišta iz doba tercijera . U rezervatu Gutavica biološka starost
i vegetacije za poslednjih 600.000 godina, od tercijera do danas.
meri do današnjih dana sačuvane biljke iz tercijera , koji je prethodio ledenom dobu, kao i tip