sedam miševa koji, brat bratu, polovni ne vrede više od 1.000 dinara. Upravo ta činjenica ukazuje da u poslednjem, kao i u ranijim atacima na prostorije Vranjskih, nešto opasno smrdi. Policija dosad nije rasvetlila nijednu provalu u redakciju ovih novina uzrujanim je glasom jedan od neposrednih komšija redakcije saopštavao neprijatnu vest u novinarsko uvo.
je zadržao cara gotovo dva meseca. Tada novi ohridski zapovednik, Jevstatije Dafnomil dođe na ovaj plan prevare. Vojvoda Ivac slavio je svake godine Veliku Gospoinu i po starom običaju primao taj dan u svoj dom goste i namernike. Jevstatije sa dvojicom svojih ljudi ode na Ivčevu slavu. Ovaj ga primi lepo, iako je bio iznenađen tom posetom. Posle crkvenog obreda Jevstatije pozove Ivca na tajni dogovor u četiri oka, pa kad je ovaj došao Jevstatije ga, kao fizički jači, obori na zemlju i pomoću svojih pratilaca veže i oslepi. Uzrujanim gostima izjavio je, da to radi u ime carevo. Ubogaljenog Ivca odveo je potom caru Vasiliju, koji ga dade baciti u tamnicu. Jevstatije je, za nagradu, dobio upravu nad Dračem.
samih Sovjeta o strategiji i ambicijama Moskve. Dok su se razumni ljudi mogli i jesu neslagati o stepenu sovjetske opasnosti, svako ozbiljno razmatranje uključivalo je i istinsko nastojanje da se neprijatelj razume. uzrujanim malignom ali impresivnom moći islamističke ideologije, koja inspiriše svoje pristalice na akte samoubistva i varvarizma protiv istovernika i izvitoperuje roditeljska osećanja do te mere da majke proslavljaju samoubilačke napade svoje dece. Islamistička ideologija poseduje posebnu živost, obraćajući se obespravljenima i otuđenima u vreme kada se čini da je privlačnost suparničkih ideologija, i sekularnih i religioznih, izbBžežinski i Olbrajtova se takođe ne osvrću na meru u kojoj prividna američka slabost ohrabruje radikalne islamiste da udvostruče svoje napore i,
: oni su imali u vidu jedino ona razmišljanja na koja ih je navodila zloba i nastojali su da ih ostvare, što je bilo delo krajnjeg bezumlja i straha koji ih je silno uznemiravao pošto su se oni koji su uhvatili živog bojali umrlog. A ako je On bio običan čovek, zašto gubiti prisustvo duha?... (Evo zašto): neka znaju da je On, budući živ, dobrovoljno poneo sva stradanja - i gle: pečat, kamen, vojnička straža, i sve to nije moglo da zadrži mrtvaca. U svojim uzrujanim trčkaranjima Judejci, tako, stižu samo do toga da se vest o pogrebenju širi, a ujedno i vaskrsenje dobija veliku verodostojnost zato što su se i vojnici stalno nalazili kod groba i sami sve nadzirali. A pošto minu subota, na osvitku prvog dana nedelje, dođoše Marija Magdalina i druga Marija da osmotre grob. I gle, zemlja se zatrese veoma; jer anđeo Gospodnji siđe s neba, i pristupivši odvali kamen od vrata grobnih i seđaše na njemu. A lice njegovo beše kao munja, i odelo njegovo belo kao sneg (