tokom XVI. i XVII. veka nazivaju se Srbi ponajčešće šizmaticima. Najobičniji naziv za srpske doseljenike u Hrvatsku i Slavoniju tokom XVI. i XVII. veka bio je Vlasi ( Valachi , Wallachen), zatim uskoci (Uskoken), pribezi (Pribeggen, profugae), prebegli Turci (herübergefallene ili herüberentsprungene ili herübergekommene Turggen)
spomenici nazivaju Rascijanima (Rasciani, Raciani), a takođe i Srbima (Seruiani, Sirfen). Ha jednom mestu piše za njih da su Rasciani sive Serviani atque Valachi , quos vulgo zrbschy vocant. Isto ce tako na stotine i to na mnoge stotine dokumenata nalazi, u kojima ce preci današnjih Srba u Hrvatskoj i Slavoniji zovu Rascijanima i
u Hrvatskoj i Slavoniji zovu Rascijanima i u kojima ce veli za Vlahe da su oni isto što i Rascijani. Tako n. pr. grof Đorđe Zrinjski naziva 1602. godine slavonske Srbe Valachi seu Rasciani (Starine, XXXV. str. 453.) Papa Pavle V. u povelji od 22. nov. 1611. naziva srpskog slavonskog vladiku Simeona Vretanju episcopus Rascianorum
fines et in extremis Carniolae partibus consistentium (Nilles, Symbolae, II. str. 1058.) Čazmanski kaptol piše za Srbe u Hrvatskoj i Slavoniji 25. jan. 1642. Valachi siue Raschiani (Vjesnik, XVIII., str. 114 118). Georgije Gajler naziva hrvatsko-slavonske Srbe 27. jan. 1663. Seruiani (Vjesnik, XVIII., str. 136). Ruski car