kraško vrelo u Ponišavlju. Valožja . Odlikuje se velikom maksimalnom izdašnošću.
Gulijanska pustinja na Svrljiškim planinama i cela strana Svrljiških planina na sevrenom obodu kotline, karst Valožja i karst Šljivovičkog visa. Hidrografska mreža je sa planinskih bila, zaravni i površina premeštena u dubinu.
, zaplanjskim i svrljiškim bazenom. Iz vode kao ostrva štrče dominantni vrhovi Suve planine (Trem, Golaš i deo Valožja ), zatim Šljivovički vrh, Rinjske planine (sa Plešom) i Orljanski kamen.
ponovo našao u ovom staništu. Viđa se i on kao i ostaci njegovih žrtava na celoj Suvoj planini ali (posebo na potesu Valožja oko torova ovaca na letnjoj ispaši) i Svrljiškim planinama. Iz tih razloga bačijari na Suvoj planini se trude da
m. To su Zočin, Jankov i Šupljin vrtop i dr. Kamenice su najmanje prečnika 10 20 cm, a najveće dostižu i do 1 m. Valožja zauzima oko 16 km 2. Predstavlja najvišu i najveću zaravan koja pripada srednjem Ponišavlju (nalazi se na nadmorskoj
Na zapadu počinje od Kišnog rida, preko Dlbine do Gavranovog rida na istoku, do Šangajskog vrha, na jugu. U građi površi Valožja manje je bankovitih, a zastupljeni su slojeviti krečnjaci. Stepen karstifikacije je izuzetno veliki i može se
su slojeviti krečnjaci. Stepen karstifikacije je izuzetno veliki i može se porediti samo sa Velebitom. Valožja ¶
. Stepen karstifikacije je izuzetno veliki i može se porediti samo sa Velebitom. Valožja , Kanitz je zapisao da se ovde našao na strmenitom karstnom terenu kakav je video samo još u Istri i Crnoj Gori i da je
se dobro očuvanim vrtačama, visećim dolinama, muzgama, škarpama i jamama. Valožja ima mrežastu karsnu plastiku: splet od valoga, padina i vrtača, između kojih su gola krečnjačka brda i rtovi... Valoge
oblaka. Iz kumulusa obrazovanih nad Suvom planinom one započinju nad severoistočnim padinama severnog venca. Od Valožja i Golaša, i svojim najvećim delom izlučuju se iznad Koritničke kotline. Tada proključaju skoro svi povremeni potoci u