slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "vatinska".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
, koji odlikuje materijalna kultura različitih karakteristika označenih kao kulturne grupe moriška (mokrinska), vatinska i dubovačko-žutobrdska u panonsko-podunavskoj oblasti, kao i Belotić-Bela Crkva, bubanjsko-humska, paraćinska i
sledeća: Vatinska kultura - Horizont kasnog bronzanog doba - Belegiš kultura - Horizont starijeg i srednjeg gvozdenog doba - Bosut IV -
sopotsko-lenđelske kulture, eneolit kultura Boleras Černavoda III, rano i srednje bronzano doba vinkovačka i vatinska kultura, starije gvozdeno doba materijal bosutske kulture sa tri razvojne faze, mlađe gvozdeno doba naselje
kultura ranog (kultura dvouhih pehara, vinkovačka kultura, protovatinska kultura) i srednjeg bronzanog doba ( vatinska kulturna grupa) da se razviju u zonama izrazito velikih reka, kao što su Dunav, Sava, Zapadna Morava, Južna Morava,
i drugim odlikama bliže vezuju za zapadnobalkanski kompleks, biće posebno tretirane u daljem izlaganju. Vatinska grupa poznata je u arheologiji, kao izdvojena kulturna pojava, već od samog početka ovog veka. Njeni tipični oblici i
takođe pripadaju kasnom bronzanom dobu i samom početku prelaska ka gvozdenom. vatinska grupa sem Banata i srpskog Podunavlja, širi se i u Srem, gde je zastupljena u jednoj posebnoj varijanti. Datiranje ovih
bronzanom dobu. Posebno ćemo se vratiti u daljem izlaganju na zapadno-srpsku varijantu ove grupe. vatinska se grupa nesumnjivo vezuje za balkansko-karpatski kompleks, okarakterisan nizom grupa koje su sa njom istovremeno i
i istovremeno, uz puno izdvajanje posebnih odlika materijalne kulture mogle živeti dve različite kulturne grupe ( vatinska i dubovačko-žutobrdska). Arheologija, svojim dosadašnjim istraživanjima pruža u tom smislu sigurne podatke.
i karpatskoj oblasti. Po svemu tome, ovi nalazi mogli bi se, dakle, bez teškoća uvrstiti u celinu kojoj pripada i vatinska grupa, to jest u balkansko-karpatski kompleks bronzanog doba. Bitnu razliku, međutim, predstavlja ovde način
dovoljno jasan, ali je rezultat poznat: neke porodice su se osamostalile i obogatile, a neke su potpuno osiromašile; vatinska kultura u Sremu i južnom Banatu dobija, na jednoj strani, obeležja naprednih kultura razvijenog bronzanog doba
grobova u Mikeni, a koji potiču iz sredine 16. veka pre n. e. Podudarnosti su tako velike da je više nego izvesno da su vatinska i mikenska kultura na neki način bile povezane. Karakter tih veza ne može se, nažalost, još pouzdano odrediti, ali se, s
keramika, koja je toliko karakteristična da je po lokalitetu nazvana i značajna kultura ranog bronzanog doba Vatinska kultura. Toj kulturi pripadaju i brojni nalazi alatki, ukrasnih predmeta i delova konjske opreme izrađenih od kosti,
nalaza kostolačke kulture u mlađim, praistorijskim slojevima u Vinči bogato je zastupljena, sa brojnim jamama i vatinska kultura.
kulturom Starčevo - cca. 6.000 godina pre Hrista - preko Vinčanske kulture do kasnog bronzanog doba u koje spada i Vatinska grupa do 1400 g. pre Hrista, paleopismo panonske ravnice, potvrda je kontinuiteta razvoja vinčanskog pisma. Rani
stanovništvom, koje se bavi gradskom privredom, rudarskom proizvodnjom ili drugim specijalnim zanimanjem. VATINSKA GRUPA, kultura srednjeg bronzanog doba, rasprostranjena u Vojvodini i Srbiji; ime dobila po Vatinu kod Vršca.