slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "vljeno".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
mi bi verovÐ tno bili spremni dÐ podržimo ovu rezoluciju kÐ dÐ bi u njoj bilo ono što je bilo u jednoj rezoluciji, čini mi se decembrÐ 2007. godine, Ð ovde u vÐ šem predlogu, u ovom preÐ mbuli, nju ne pominjete, iz nekog rÐ zlogÐ, Ð isto je rezolucijÐ o Kosovu. PodsećÐ m vÐ s, tÐ dÐ je u toj rezoluciji umetnutÐ rečenicÐ, biće, greškÐ, Ð li, kÐ dÐ bi u ovoj rezoluciji bilo nešto slično što je bilo u toj, Ð tÐ dÐ je stÐ vljeno dÐ je SrbijÐ vojno neutrÐ lnÐ. KÐ dÐ bi u ovoj rezoluciji bilo jÐ sno rečeno dÐ SrbijÐ želi dÐ bude člÐ nicÐ NATO pÐ ktÐ, to bi bilo zÐ nÐ s težÐ k izÐ zov, Ð priznÐ jte, nemÐ nikogÐ ovde koji neće iskreno bÐ r sebi priznÐ ti, izvinite, dÐ je SrbijÐ u NATO pÐ ktu, dÐ li bi Srbi sÐ KosovÐ, sigurnije se osećÐ li, nego što se sÐ dÐ osećÐ ju? Smejte se vi, Ð li to je jedini nÐ čin i mi smo vÐ
, nego kao da postoji u rebru Adamovom i Adamu sapostoji. To ćete po ovome jasno videti: I blagoslovi ih Bog govoreći: rastite i množite se i napunite zemlju i zagospodarite njom; i vladaše ribama morskim i pticama nebeskim i svom stokom i svom zemljom i svim gmizavcima koji gmižu po zemlji . vljeno rebro Adamovo i pretvorio ga u ženu ( zbog toga nije ni udahnuo u nju, kao u Adama, dah života, nego je od dela, koji je uzeo iz ploti njegove, savršio potpuno telo ženino; i od prvine duha, koju je uzeo istovremeno sa o / duše / vljenom ploću, stvorio je savršenu dušu živu, načinivši izjedna čoveka i od jednoga i od drugog ), tako je, uzevši o / duše / vljenu plot i od Svete Bogorodice i Večnodjeve Marije kao kvasac i samu prvinu testa naše prirode ,
, vljeno prihvatanjem prisutnosti i delo vanja mentalnog subelementarnog sistema .
rlÐ mentu, o tužilÐ štvu, o policiji, o centrimÐ zÐ socijÐ lni rÐ d. DÐ li između svih ovih grÐ nÐ vlÐ sti kÐ o što je izvršnÐ vlÐ st, pÐ rlÐ ment i sudskÐ vlÐ st nÐ prÐ vljenÐ određenÐ koordinÐ cijÐ? DÐ li je nÐ prÐ vljenÐ koordinÐ cijÐ nÐ lokÐ lnu između tužilÐ štvÐ, policije, centÐ rÐ zÐ socijÐ lni rÐ d i sudovÐ? DÐ li postoji određenÐ sÐ rÐ dnjÐ i dÐ li postoje protokoli koji tu sÐ rÐ dnju regulišu, odnosno orgÐ nizuju odgovor nÐ prijÐ vljeno nÐ silje? Ne postoji. Ne postoje ni odgovÐ rÐ jući protokoli, ne postoji ni odgovÐ rÐ jućÐ prÐ ksÐ, Ð gubi se vreme u tome dÐ se ogrÐ ničÐ vÐ mo sÐ mo nÐ zÐ konimÐ. To je jedÐ n od rÐ zlogÐ zÐ što je dobro dÐ se nÐ dÐ nÐ šnjem dnevnom redu Skupštine nÐ šÐ o i ovÐ j nÐ cionÐ lni mehÐ nizÐ m zÐ prevenciju protiv torture. NÐ velÐ bih jedÐ n jÐ ko loš i trÐ gičÐ n primer koji se desio prošle nedelje u ZrenjÐ ninu kÐ
, neka poučavaju i opominju svoje roditelje da u nedjeljne i praznične dane ne rade nego da sa vama dolaze u hram Božiji, da budu Crkva i da neprestano zahvaljuju na Liturgijama Bogu za sva dobra kojima nas neprestano obasipa ". vljeno je da će se posle bogosluženja obratiti njen šef Vulin .
Kako je prvo mesto tradicionalno rezervisano za ru - skog pisca, Igra anđela je nagrađe - na kao najbolji roman stranog autora objavljen u Rusiji u 2010. godini. U kategoriji Svetootačkih spi - sa treća nagrada je pripala delima Svetog Vladike Nikolaja. Roman Igra anđela objavljen je u Rusiji marta 2010. godine i uskoro će izaći drugo izdanje. Prošle sedmice Ljiljana Habja - nović Đurović imala je tri knji - ževne večeri u Italiji, u Bariju, Koratu i Rimu, na kojima je predsta - vljeno italijansko izdanje romana Igra anđela. Promocija u Bariju održana je u knjižari "Roma ", u okviru programa" Književni ponedeljak ", koji se odr - žava svakog ponedeljka već trideset i jednu godinu. Autorku je predstavio Danijel Đankane, pisac i redovni profesor na univerzitetu u Bariju, direktor Izdavačke kuće "La Valiza ". Promocija u Koratu održana je knjižari-galeriji" Sekopstor ", u organizaciji izdavača romana "Se - kopedicioni ". U Rimu, roman je predstavljen u
šće kom pro mis koji iza zatvo re nih vrata postižu biro krate UN i koji ne odgo vara nužno duhu, a često ni slovu nauč nog izve štaja. Ana li zom sažetka za poli ti čare, i ori gi nal nog izve štaja, više autora je poka zalo da su zaključci za poli ti čare bili dra ma tič nije into ni rani, da su siste mat ski ukla njali sve ograde, nei zve sno sti i sum nje koje su imali nauč nici, a pone kad su i pot puno iskri vljeno pred sta vljali zaključke nauč nika. Bila su naj ma nje dva velika skan dala u tom pogledu. U izve štaju iz 1995. stoji čuvena reče nica da raspolo živa evi den cija uka zuje na zna ča jan antro po geni uti caj na kli mat ske pro mene koja je hilja dama puta citi rana, i mnogi je sma traju odlu ču ju ćim fak to rom koji je mnoge vlade naveo da pot pišu Kjoto pro to kol. Ipak, pri uvidu u naučni izve štaj nije se mogao pro naći nika kav
. Ne mnogo, zÐ nekoliko procenÐ tÐ, Ð li ipÐ k nižu cenu. DÐ ne govorimo o zemljÐ mÐ EU, pre svegÐ, o NemÐ čkoj kojÐ imÐ specifične odnose sÐ Rusijom. PÐ rtner je u čitÐ vom nizu energetskih projekÐ tÐ. NJihovÐ cenÐ je zÐ 30 % ili 40 % nižÐ nego onÐ koju plÐ ćÐ mo mi. NÐ ovom pitÐ nju ne možete dÐ kÐ žete dÐ su to tržišni odnosi, pošto ništÐ u nÐ šem odnosu sÐ Rusijom, i u političkim i u ekonomskim odnosimÐ, nije uspostÐ vljeno nÐ tržišnim osnovÐ mÐ. Mislim dÐ nemÐ potrebe dÐ bilo kogÐ ovde u to posebno ubeđujemo, Ð pogotovo nÐ kon ovih nekoliko primerÐ koje sÐ m nÐ veo, nÐ koji nÐ čin ruskÐ strÐ nÐ, protiv koje mi inÐ če nemÐ mo ništÐ protiv, imÐ mo sÐ mo protiv kÐ ko se ponÐ šÐ nÐ šÐ držÐ vnÐ politikÐ i oficijelnÐ jÐ vnÐ ekonomijÐ. DÐ kle, nÐ koji nÐ čin učestvuju nÐ tržištu i u čitÐ vom nizu sektorÐ ostvÐ ruju neku vrstu ekstrÐ profitÐ. S druge strÐ ne, neko iskustvo
zamara pateticnost ovog javnog pravdanja. Ne brinite za narod: nagledao se on i konstruktivnih i buntovnih oportunista i to toliko da nepogresivo predvidja razvoj ili je bolje reci sledece prodaje i preprodaje svkog od njih. Najlepse je lepo ziveti, a neki ljudi to postizu bas tako sto ne iznose sebe na trziste i ne ponavljaju takozvanu dramu utapaja u neku grupu pa vadjeja iz nje, u zrelim godinama . vljeno ... to Vam nije trebalo.Meni je ovaj Vaš tekst ljudski i zato pišem. "Vaš slučaj je" školski primer "kako političari koriste poznate ličnosti da prođu cenzus.Da li ste svesni da ste mu doneli glasove sa kojima je prošao cenzus i sada sedi i N. Skupštini i vuče veliku platu ... e, to je bio cilj.Postigao ga je nije, važno kako, i Vi ne trebate.A, meni se upravo sviđate zato što reagujete to je kvalitet .
pesnikinja i prevodilac poezije Mirjana Bulatović do - bitnica je najveće ruske knji - ževne nagrade Zlatno pero Rusije 2010. Posle sprovedenog međunarodnog kon - kursa koji je raspisao Organizacioni ko - mitet uz saradnju sa Savezom pisaca Rusije Fondom ruske pismenosti - odlučeno je nagradu u nominaciji Književni pre - vodi za Najbolji književni prevodi sa ruskog jezika na srpski ( Zlatni laureat ) dobije pesnikinja iz Srbije Bulatović . vljeno 55 prevodilaca uz 109 prevoda iz više od 30 zemalja. Nagrada Zlatno pero Rusije sveča - no je uručena dobitnicima u Central - nom domu književnika u Moskvi 30. oktobra .
kako se kod mla dića koji putuje Južnom Ame ri kom, u cilju samo spo znaje, polako budi soci jalna svest dok posma tra soci jalnu i eko nom sku eksplo a ta ciju. Tako su polo ženi teme lji za novi talas ponov nog otkri va nja čoveka koga je Sartr nazvao naj pot pu ni jim ljud skim bićem naše ere . vljeno pet razli či tih bio gra fija, a nje govi posmrtni ostaci pro na đeni u bli zini piste aero droma Valjen garde u Boli viji ( pošto je pen zi o ni sani boli vij ski gene ral, u spek ta ku larno tem pi ra nom pri zna nju, otkrio tačnu loka ciju ). Obe le ža va nje tri de se to go di šnjice smrti vra tilo je u cen tar pažnje čuvenu foto gra fiju Fre dija Alborte na kojoj se vidi Če polo žen na sto, mrtav i roman
sta nju da napravi neku razliku između lako mi slene smrti kao spek ta kla i tra ge dije žrtava revo lu cije. U pismu majci napi sa nom 1954. iz Gva te male, gde je bio sve dok zba ci va nja revo lu ci o narne vlade Jakoba Arbenza, on kaže: Bilo je dosta zabave, sa bom bama, govo rima i dru gim zani ma ci jama, da bih pre ki nuo mono to niju u kojoj živim . vljeno u knjizi Erne sto, Memo ari Če Gevare u Sijera Mae stri ) koje je napi sao svo joj ženi, za vreme puto va nja sa Fide lom Kastrom iz Mek sika na Kubu 28. janu ara 1957, nepo sredno posle iskr ca va nja na kuban sko tle: Ovde u kuban skoj džun gli, živ i žedan krvi. U tom stavu ga je dodatno osna žilo ube đe nje da je Arbenz izgu bio vlast zato što je pro pu stio da likvi dira svoje poten ci jalne nepri ja te lje .
, i u svet - skih razmerima, najšireg registra liko - va . vljeno je uz prisustvo Dobrice Ćosića, u petak, 1. oktobra, u 18 časova, u UKS. Govo - rili su: Milosav Buca Mirković, Milan Radulović, Milovan Vitezović i Srba Ignjatović. M. V.
ali ne i kod nas, da smo se verodostojno predstavili kao naslednici jedinog vlasnika i osniva - ca, a ne kao deca odjucerasnjih i prekonocnih srpskih velmoza. Dakle, sada svako treba da radi svoj posao oko razjasnjenja svih okolnosti koje su dovele TAKOVO u sadasnju situaciju. Kako je na pragu konacno donosenje Zakona o restituciji, eto definitivne prilike da se Takovo postavi na noge jer ce na njegovo celo stati pravi vlasnici, koji ce nastaviti tamo gde je prisilom zausta - vljeno napredovanje firme. Naravno, da ce se od pocetka racunati na pomoc mnogih privrednika, finansijskih institucija kao sto sam i ja nesebicno cinio u dosadas - njem radu doprinoseci direktno i indirektno razvoju ove nase lepe ali veoma nesrecne Srbije. Niko ne moze izbeci pravdi, ako je nesto skrivio, jer svet je mali, a svi su u svetu saglasni da je borba protiv organizovanog kriminala posast protiv koje je vecina spremna na saradnju svake vrste. ( slavoljub, 20. jul 2011
karak teristika i ulo ge u funk cionisanju biloških pojavnih oblika [ 2 ] . vljeno pitanje bio bi potvrdan. Međitim, kada se ima u vidu :