C. R. Ramakrišnan, finansijski direktor "Tate" . Zardari naložio je ministarstvu policije da sprovede detaljnu istragu o tome šta se dogodilo .
lica na motorima su 4. oktobra 2011. zaustavila autobus u kome su bili pretežno Hazari Šiiti koji su išli na posao. Napadači su isterali putnike iz autobusa i naterali ih da stanu u red a zatim su počeli da pucaju ubivši tom prilikom 13 i ranivši 6 putnika . Zardarija da joj da pomilovanje u novembru 2010. godine. Visoki službenici vladajuće stranke Pakistan People s Party ( PPP ) su tražili da bude puštena na slobodu i da se ukine odeljak XV Krivičnog zakonika, poznat kao Zakon protiv bogohuljenja. Ipak, Vlada je podlegla pritisku ekstremističkih grupa i odbila da predloži amandman Zakona .
kako bi se osudio potez protiv Hafiza Saida, čija se grupa "Laškar-e-Taiba" ( Vojska pravovernih ) smatra odgovornom za napade u Mumbaju 2008. godine, kada je poginulo 166 ljudi . Zardarija da otkaže planiranu posetu Indiji u nedelju i zatražili od Amerike da se izvini zbog ucenjivanja glave terorističkog vodje, ističući da takvi njeni postupci "primoravaju muslimane da se late oružja ". Saidova grupa se nalazi na" crnoj listi "UN i SAD .
uzrok eksplozije koja se dogodila u blizini glavne kapije škole, preneo je Rojters . Zardari podržao je juče reformu ustava prema kojoj se izvršna vlast predaje premijeru Jusufu Razi Gilaniju i vraća parlamentarni režim koji je vladao pre dva vojna puča u Pakistanu, prenosi Beta. Šef države će odsad imati samo počasnu funkciju .
2004. godine, koji je izazvao razorni cunami, poginulo je 170.000 ljudi u Indoneziji i na desetine hiljada ljudi u okolnim zemljama koje izlaze na Indijski okean . Zardarija .
formu i to je jedino važno, zaključio je Novak Đokvić . Zardari .
obeležava godišnjicu ubistva Benazir Buto Zardari je rekao da je napad na njegovu suprugu bio napad na održivost države i usmeren na podrivanje napora za izgradnju demokratskih struktura i borbe protiv ekstremizma .
okupljenima će se obratiti suprug pokojne premijerke, predsednik Pakistana Asif Ali Zardari . Zardari .
Zardari . Zardari takođe mogao da bude meta atentatora, naveo je Bi-Bi-Si .
, navela je Vojska Srbije u saopštenju objavljenom na svom sajtu . Zardari izjavio je da su bezbednosnim snagama te zemlje izdate naredbe da preduzmu sve potrebne mere kako bi u zemlji bio uspostaviljen javni red i mir i vladavina prava .
i ICI. ) Igrao je dvostruku igru.Za Amerikance je bio "nezamenljivi faktor u borbi protiv terorizma" a za muslimanske extremiste, njihov saveznik. ( radikalnu muslimansku politicku partiju, MMA, uveo je u parlament. ) Amerikanci i EU su ga podrzavali do poslednjeg momenta.Tek kada je ubijena Benazir Buto, za ciju smrt mnogi okrivljuju upravo njega i ICI, pustili su ga niz vodu. ( Posto su mu prehodno dali garancije da mu nece suditi za zlocine. ) Sadasnji predsednik G. Zardari , bez politickog iskustva, ne popularan u narodu zbog nadimka, "mister 10 %, ne moze radikalno da promeni situaciju u toj zemlji.Pakistan ce i dalje ostati faktor nestabilnosti, zbog ogromne podrske koju uzivaju talibani i njihova ideologija, medju tom 160 milionskom populacijom .
kutku iz koga se hrani nukleus bica . Zardarija , kome petogodišnji mandat ističe u septembru, prenela je agencija AFP .
ići u pružanju podrške? Penzionisani maršal pakistanske avijacije, Ajaz A. Kan, pisao je u nedeljnom broju Pakistan Observer - a o trenutnoj saradnji između Vašingtona i Islamabada u borbi protiv ekstremista koji unose nestabilnost u Avganistan i Pakistan. Primetio je da: Na pakistanskoj strani nije jedina razlika u tome što postoji tajna saradnja sa Amerikom. Toga je u velikoj meri bilo i za vreme prethodnog predsednika, Perveza Mušarafa. Novo je da [ predsednik ] Zardari i [ načelnik generalštaba ] Kiyani otvoreno rade na zadobijanju podrške naroda za operacije protiv muslimanskih militanata. To je znak koji uliva nadu, ali postavlja se pitanje do koje mere bilo koja pakistanska administracija posebno ona koja je izabrana na demokratski način može podržati agendu SAD. Za Sjedinjene Države bi možda kritičan ustupak mogao da bude smanjivanje broja ili potpuno obustavljanje napada bespilotnih letelica tipa Predator, koji prelaze na
na severu zemlje, tamo gde vekovima vlast drže plemenske vođe, a ne država. Kako se izboriti sa džihadistima koje su i Pakistan i Sjedinjene Države podržavali kad im je to bilo potrebno, da bi onda krenuli u obračun s njima 2001. godine bilo je pitanje kojim su se u Vašingtonu pozabavili predsednici SAD, Pakistana i Avganistana. Za avganistanskog lidera Hamida Karzaija bila je to jedinstvena prilika da vidi Baraka Obamu ( za njega i pakistanskog predsednika Asifa Alija Zardarija Obamin kabinet odvojio je po dvadeset minuta predsednikovog vremena ) .
moraju prvo da pobede na konkursu koji organizuje SIEPA a na koji se krajem prošle godine prijavilo više od 200 kandidata . Zardari je u međuvremenu odbacio kritike upućene na njegov račun, jer nije prekinuo posetu Velikoj Britaniji rekavši da pažljivo prati situaciju u zemlji .