slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "zlatača".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
grmova upljuvanih muvama; bio je tu i kamenjar koji se pretežno sastojao od kamenja; u blizini se nalazilo i vilinsko kolo, načinjeno od gnjecavih smeđih gljiva zlatača , koje su grozno smrdele kad biste ih slučajno nagazili. Bio je tu i bunar. Onog dana kada se Koralinina porodica doselila, gospođica Spink i gospođica Silovita su
Branislav Uzelac, inače predsednik Asocijacije gljivara. zlatača . Inače, materijal za ovu svojevrsnu enciklopediju skupljan je od aprila 2003. do avgusta 2009. godine. Uzelac je zajedno sa Goranom Miloševićem, autorom većine
) i Novaki Slovačka (2001). Ovi vidovi saradnje institucionalizovani su kroz povelje o bratimljenju. Najčešći oblasti ove saradnje su školstvo, kultura i sport. Zlatača (Xerocomus chrysenteron)
saradnje institucionalizovani su kroz povelje o bratimljenju. Najčešći oblasti ove saradnje su školstvo, kultura i sport. Zlatača je manja gljiva, klobuk je polukuglasto ispupčen, malo spljošten, smeđecrvenkastog šeširića koji često ispuca i po nekoliko milimetara, pa se između raspuklina
boje, a rupice su krupne i nepravilne. Širine je od 8 do 13 cm. Cevčice su žute, uske i dugačke, a na pritisak i vremenom pozelene. Zlatača je jedna među 22 vrste vragnjevki roda Xerocomus. Javlja se u lišćarskim i četinarskim šumama, i pored šmskih staza. Voli hrastove, smrče, vrbe, leske i slično. česta
Zbog svoje tvrdoće drščica nije preporučljiva za jelo. Ova gljiva u svežem stanju nema neki posebam miris, a ukus je slatkast. Osušena ima slabiji vrganjevski miris. Zlatača je dobra za mešanje sa drugim vrstama. Moze da se suši, ako je nisu napali crvi. Ona je često pokrivena belom plesni, sto je znak truljenja i propadanja. To se događa i sa
je šest godina istraživao da bi napisao knjigu Gljive Srbije i zapadnog Balkana, u kojoj se našlo 2.000 vrsta pečuraka. U njoj je promovisana nova vrsta gljive, iz roda zlatača . Predgovor je napisala En Pringl, profesorka s Harvarda. Ta enciklopedija danas je u biblioteci na Harvardu.