eksploatacija uglja u Kolubarskom basenu započeta 1896. godine u jami Zvizdar , na području opštine Ub, time je još veća odgovornost RB Kolubara da
doistraživanja i elaborati. U pitanju je oko 320 miliona tona na Polju Zvizdar i oko 120 miliona u ležištu Šopić. Blizu 100 miliona tona lignita nalazi
u 115. godini eksploatacije uglja u Kolubari, od trenutka kada je u jami Zvizdar 1896. godine započeto iskopavanje neznatnih količina uglja da bi od
hektara oranica. Najveću štetu nanela je reka Ub, koja je u Čučugama, Zvizdaru , Pambukovici, Dokmiru i Tvrdojevcu poplavila njive zasejane sojom,
reči. Ljubav prema knjigama i čitanju, učiteljica Mira Lučić iz Zvizdara svojim učenicima usađuje godinama, i to ne samo na časovima srpskog
BASENA KOLUBARA Zvizdar i Radljevo dva puta posle Drugog svetskog rata spajani u jedno
basena. Zvizdar koji se nalazio u istoimenom selu kod Uba, da bi istu sudbinu doživeo
i električnom centralom je isključivo u zavisnosti od rudnika Zvizdar , pošto ih ovaj rudnik snabdeva sitnim ugljem za pogon.
ih ovaj rudnik snabdeva sitnim ugljem za pogon. Zvizdara proizvodilo je tri vagona uglja za 169 sati, a 84 radnika Radljeva 17
. Zabeleženo je da 1945. godine u oknima Radljeva iskopano 19.336, a u Zvizdaru 7.679 tona uglja.
rudnika, koji su radili pod nazivom Rudnici lignita Radljevo, u kome je Zvizdar bio pogon. Preduzeće od 160 radnika osetno je povećalo proizvodnju
. Zbog neravnomernog učinka pogona, sredinom 1955. godine pogon Zvizdar se izdvaja u samostalno preduzeće.
opštine Ub krajem 1958. godine, dolazi do ponovnog spajanja Radljeva i Zvizdara u privrednu organizaciju pod nazivom Tamnavski rudnici lignita Ub.
dobijaju status pogona. Zvizdara za 1958. godinu piše da je od dana izdvajanja u samostalno preduzeće
1. maja 1967. godine. Samo dve godine kasnije ista sudbina zadesila je i Zvizdar . Postupak gašenja poslednjeg rudnika u zapadnom delu Kolubarskog