ku sve ča nu taj nu. Ša pu ću stra sno, do go va ra ju se. Do la ze i auto ri te ti iz No vog Sa da i Be o gra da, da se na đu sa ve tom, da po mog nu oko na me šta nja sve tla Na pre mi je ri glum ci ma žu čak i ru ke šmin kom, da bi sve iz gle da lo isti ni ti je. Do speo sam i ja, kao je da na e sto go di šnjak u tu ča ro li ju. Na kra ju pr vog či na, sa ne ko li ko de ča ka i de voj či ca, pre tr ča vao sam ve se lo pre ko sce ne na če smu, po vo du, a u dr gom či nu zvao sam se To za Čva rak i pre ki dao sam vr lo va žan raz go vor iz me đu uči te lja Goj ka i uči te lji ce Lju bi ce tu ža ka ju ći ne ku de voj či
ja se otvo ri la i ti me spre či da se stan ne ob ru ši na nje ga. Svoj pro blem pre do čio je i grad skim vla sti ma, a ža lio se i gra do na čel ni ku Iva nu Bo šnja ku ko ji, ina če, po se du je stan u toj zgra di. Ku pio ga je i use lio se u nje ga 2008. go di ne, u vre me ka da još ni je bio grad ski funk ci o ner . šnjak ve li da je u ovom slu ča ju i sam ošte će na stra na jer osim što Sta jić ima pro blem, i sta na ri zgra de su u ne vo lji .
kat i sta no vi ni su le ga li zo va ni, pa oni pa pi ro lo ški i ka ta star ski i ne po sto je. Te ško će sve to ići, jer za zgra du ni su is pu nje ni ni pro tiv po žar ni uslo vi, ni je sklo nje na opla ta, ni ki šni od vod iz gle da ni je kom plet no ura đen. A in ve sti tor se na to sve ne oba zi re na po mi nje Bo šnjak .
inventar drugačiji. Iako se radi o ograničenom broju primjera, jasno se može prepoznati tipičan novoštokavski ikavski govor. Iako se zapadno i sjeverozapadno od ovog područja, neposredno naslanjeni, nastavljaju novoštokavski ijekavski govori Srba, od njih je odvojen svim bitnim odlikama, slično kao i drugi no - voštokavski ikavski govori. Nešto južnije, takođe u jugozapadnoj Bosni, u Livanjskom polju, na granici ikavskog govora, čiji su nosioci Hrvati ( i Bo - šnjaci ), sa ijekavskim govorom, čiji su nosioci Srbi, podjela je oštra: iako žive u istom selu i ikavci i ijekavci u najvećem dijelu čuvaju svoj način go - vora. I tu su govori u kontaktu, ali značajniji uticaj izostaje. To susjedstvo je istraživače i navodilo da izvedu zaključke o ikavizmu kontaktnoga tipa. Karakterističan je stav Svetozara Markovića koji, opisu - jući jezik Ivana Ančića, bosanskog pisca iz 17. vijeka, opisuje i govor sta - novnika Ančićevog rodnog sela Lipe, na
o fijakerskoj službi i to je prvi pisani dokument u kojem se spominje ova vrsta prevoza. Mesta u gradu na kojima su fijakeri bili smešteni zvala su se placevi dok su fijakeristi bili podeljeni u bande. Svaki član bande je znao kad i na kojem placu ima redosled dežuranja i iščekivanja mušterija . šnjak od istog materijala, bluza, i na to velika topla bunda. Bilo je raznih vrsta fijakera u zavisnosti od prilike, njima se odlazilo do klizališta, na kupanje, trkališta, na groblja, do obližnje stočne pijace i na druga mesta, i sve po ranije određenim cenama. Neposredno pred Drugi svetski rat Sombor je imao 70 registrovanih fijakerista. Polovinom 70 - ih 19, a sada je ostao samo jedan .
od sa da šnjih fud ba le ra odu, a klub pro ce ni da su za me ne neo p hod ne . šnjak za pao je za oko ska u ti ma slav nog In ter a, pa se ubr zo ob reo u Ita li ji. Ipak, pro me nio je mno go klu bo va ( Vi ćen ca, Sa ler ni ta na, Đe no va, Će ze na, Kje vo, Em po li, Ve ro na, Le će ) bez za pa že ni jeg učin ka, pa je i to je dan od raz lo ga do la ska u No vi Sad .
. Lične karte su nam istekle pre desetak godina, po nove bismo morali u Kruševac, jer se tamo nalazi nekadašnji prizrenski SUP, koji je preseljen. U Srbiju po nova dokumenta ne smemo. Kako da se vratimo kada Šiptari saznaju da imamo srpske lične karte? Ne možemo ni van zemlje, jer nemamo paso - še. Osuđeni smo na trpljenja, dok se neko čudo ne desi veli Sadik . šnjak . Ako se nešto nabolje ne promeni, i ekstremisti ne odu, nisam siguran da moji unuci neće biti Albanci .
liftom, idite peške. Možete stanicu-dve ranije da izađete iz autobusa, pa prošetajte. Dok ujutru čekate da vam provri voda za kafu, možete da uradite nekoliko trbušnjaka, a kada se ukočite od sedenja pred kompjuterom, napravite nekoliko čučnjeva predlaže Jelena Jović . šnjaka , brza šetnja do posla i preskakanje vina koje rado pijete za večeru učiniti mnogo. Važno je da počnete s nečim. Ali ne sutra, već sada i odmah kaže Jelena .
no dru štve no pi ta nje i sve in sti tu ci je i oni ko ji ih bu du vo di li tre ba da za dr že ovaj ste pen an ga žo va nja po ru čio je mi ni star Je re mić . šnjak pr vi put pu tu je u EU, a oče ku je, ka ko nam je ka zao da će se upo zna ti sa kul tu rom sta nov ni ka ze ma lja ko je po se ću ju i raz me ni ti mi šlje nja sa svo jim vr šnja ci ma .
nacije kombinuju i kriteri - jum kulture. Tako potporu posebnosti hrvatskog jezika Stjepan Babić želi da pronađe u tome što su srpska kultura i srpski jezik jedno, a hrvatska kul - tura i hrvatski jezik drugo. Može Hrvatima Nušić ili koji drugi srpski pi - sac biti ne znam kako drag, ali oni ga općenito smatraju pripadnikom druge kulture i druge književnosti pa onda i drugoga jezika ( Babić 2004: 118 ). Na sličan način razmišlja i Norvežanin Svejn Menesland: S obzirom da Bo - šnjaci , Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju svaki svoju kulturu ( uključujući vjeru ) i jezičku povijest, što je svugdje u svijetu sastavni dio standardnog idioma jednog naroda, nije čudo da postoje razlike u standardi - ma. ( Manesland 2005:518 ). Istu naučnu stranputici podupire i mišljenje Novaka Kilibarde da politička propaganda da se ne dozvoli ime crnogorski jezik znači poništavanje duhovnih ostvarenja Crne Gore koja su se iskazala tokom dvjestogodišnje ' borbe
tim pot pi sao pred u go vor sa Man če ster ju naj te dom, a kad je on pro pao, u 19. go di ni pro dat Ita li ja ni ma za pet i po mi li o na evra šnjak oti šao na Ape ni ne za dva i po mi li o na evra
, ali se be sma tra ve či tim mo re plov cem i svo ja pu to va nja na ra znim plo vi li ma ko ja su uvek no si la ime "Ga li o la" je pre to čio u knji gu za ko ju je iz da vač Vla di slav Ba jac re kao da je "mno go vi še od pu to pi sa" . šnjak spu stio u ma mi no ko ri to za veš u re ku i oti snuo se sa dvo go di šnjim bra tom u da le ki svet. Ota da, ma lo vre me na je pro veo na si dri štu, sve jed no da li je u Ro vi nju ili u Be o gra du. Lu ke po sto je da bi se iz njih is plo vi lo i u knji zi plu ta ra su ti te ret jed nog ži vo ta ko ji se ži veo pu
Tri fu no vi ća kod Bo san skog Bro da. Ima ju dve kćer ke, od tri de set i dva de set go di na. Lju bi ca mo li da po zdra vim Du ška. In si sti ra ju da se za dva da na na đe mo, da me iz ve du na ve če ru, gde god že lim. Pri hva tam . šnjak , fan ta stič no svi ra vi o li nu. Ubr zo je sa dvo ji com har mo ni ka ša to i po ka zao. On pri ka zu je vi so ku mu zič ku umet nost. Go di na ma je svi rao na Ska dar li ji. Na sme ja no, po put glum ca, pri ča ži vot ne aneg do te. Crn pu rast, mr šu ljav, a po vi sok, zvon kog gla sa, ka že da je u vre
la na nje go voj po e zi ji. Od la zi mo u dru gu zgra du ko ja je, is po sta vlja se, ta mo gde me je tak si sta osta vio. Tu se na la zi se mi nar. Stu den ti ma hom Nem ci, pa Po lja ci, te ne što sa na ših stra na. Uglav nom de voj ke, tek ne ko li ko mla di ća. Me đu nji ma i je dan se dam de se to go di šnjak , Al do, po la Ne mac, po la Cr no go rac, ta ko se pred sta vlja. Za pra vo, ne ko li ko go di na je pro veo u Cr noj Go ri, do pa la mu se do ne ba .
ni ra nom Ha sa nu. U ono me Ha sa nu ka ko ga vi di i do ži vlja va tan ko ćut na Du brov ki nja Ma ri ja, u nje ga za lju blje na. Da li je za lju blje na Du brov ki nja spo sob na za ne pri stra snu, objek tiv ni sli ku o svo joj lju ba vi, Ha sa nu? Sa Ha sa nom u nje nom vi dje nju po is to vi je tio bi se sva ki Bo šnjak :