% (veći udeo čine muškarci, uglavnom u sektoru vađenja rude i kamena i prerađivačke industrije) štvo ¶
Zapada, prevashodno među Evropljanima i Amerikancima. Zapadni savez otelotvoren je kroz anglo-američko savezni štvo tokom dvaju svetskih ratova. Njegov najvidljiviji izraz bio je Severno atlantski pakt. Ali, atlanticizam nikada
u kosi preko noći, a ujutro prstima samo malo namesti lokne. štvo Alfa je u trajanju od 7. do 9. jula, 2003. godine, organizovalo trodnevni kurs astronomije pod radnim nazivom Mala
Naj te ža si tu a ci ja je u Me to hi ji, oda kle je u po sle rat nom pe ri o du oti šlo i naj vi še na šeg na ro da. Ar hi je rej sko na me sni štvo peć ko sa da je sve de no sa mo na tri sve šte ni ka: u Go ra ždev cu, Is to ku i Oso ja ni ma. U na red nom pe ri o du, gle da ću da otvo ri
Sr ba na Ko so vu i Me to hi ji. Na rod i sve ti nje su na ši glav ni pri o ri te ti. Za to je za da tak sve šten stva me đu na ro dom i mo na štva u sve ti nja ma da ra de sve što je u nji ho voj mo ći da se odr že ova dva stu ba srp skog po sto ja nja na Ko so vu i Me to hi ji. Ključ za
či nje grad? Ko je ko me da nas vi še ro đak i oda kle je? U če mu se sa sto ji to ne ret ko dvo smi sle no i ne baš uvek dvo smer no ro đa štvo ? Ova, i mno ga dru ga pi ta nja na vi ru pri či ta nju, a i gle da nju, na stav ka Pa vlo vi će slo je vi te i vi še stru ko pod sti caj ne
ske tvo re vi ne, jed ne iz mi šlje ne pri če, jed ne od onih ko ja se mo gla do go di ti u stvar no sti, a ko jih je u stvar no sti mno štvo , pa će pa žljiv po sma trač po mi sli ti ka ko bi ovo mo glo bi ti, ili ka ko je već bi va lo i bi će Za ple te u po ro di ci Ma le še vić i
da li gla sa ko lek tiv nom sta nju du ha, kao ljud ske me ta fo re sve op šte tran zi ci je kroz ko ju već po du že pro la zi srp sko dru štvo , a na rav no i sr bi jan sko se lo.
i medijskim raspravama, nego i u poznatim dokumentima. Tako se recimo u Lisabonskoj deklaraciji Predsedni štva Evropske unije (EU) iz 2000. kaže da EU treba da postane vodeća svetska ekonomija i da to treba da se ostvari tako što će
ovih kuća, a fi nan si ra nje re kon struk ci je i odr ža va nje pu tem pro je ka ta je ne mo gu će jer je u pi ta nju pri vat no vla sni štvo .
di on. Ta mo pri sto jan svet vi še ne mo že da ode zbog go mi le hu li ga na ko ji mal tre ti ra ju sve oko se be. Oči gled no na še dru štvo ni je spo sob no da re ši ovaj akut ni pro blem, iako mno go to ga mo že mo da pri me ni mo od, na pri mer, En gle za.
? štvu taj epi tet nas i da lje pra ti. To se naj če šće po na vlja ka da ne ko ga od po li ti ča ra ili bi zni sme na pi ta mo za pa tri ot ski lo
de te naj gle da ni ji, već da no vac is ko ri sti te za smi sle ne emi si je u ko ji ma će te se ba vi ti ključ nim pro ble mi ma ovog dru štva .
i proizvodnje da se na najbolji način zadovolje individualne potrebe i želje, s jedne i interesi i ciljevi dru štva , s druge strane.
su se ujedno i svi zajedno prožimali u jednu jedinstvenu i, samo za Bor, specifičnu celinu. Autohtono lokalno stanovni štvo , koje se pretežno bavilo stočarstvom i zemljoradnjom, nije bilo sposobno da organizuje i razvije bilo kakav vid