Daku pominjući da su zločini izvršeni u selima Žegra , Laštica, Lofce i drugim naseljima.
ubistva od strane Albanaca. Jancići su iz Žegre prešli u Donju Budrigu, jer su im tamo Albanci
grobovi u selima Buzovik, Petrič, Velika Hoča, Žegra , Robovac, Smoluša, Straša, Koriša, kao i to da
i 27. maja 1988. Šiptar Fljorim Hiseni (23), iz Žegre kod Gnjilana, silovao Srpkinju S. T. iz Binača,
, koja radi u kafani "Karadačka klisura" u Žegri . On ju je te noći prisilno uvukao u kombi i
bio je predsednik Socijalističke omladine u Žegri (i tek posle osude je smenjen), pa je to
je na tom mestu sahranjen izvesni Todor, sin Žegra nomika, koji je umro 27. avgusta 1387. U to vreme
u pomeniku iste crkve ostalo je zabeleženo ime Žegra . Đorđe Sp. Radojičić izveo je s pravom
izveo je s pravom identifikaciju ova tri pomena Žegra i prepoznao ih je u jednoj ličnosti. Prisustvo
između 1387. kada je Todor umro i prvih pomena Žegra sa početka XIV veka, po Radojičiću govori ili o
ta katolička sela. Posle Pasjana dolaze sela: Žegra koje ima 40 srpskih i 20 arnautaških kuća. U
koje ima 40 srpskih i 20 arnautaških kuća. U Žegri su se skoro poarnautili, jer još i sada nose
prepozna. žegru od jarma za krave sa njegove zaprege kojom su ga
stradao je od ruke Ibrahima Halita iz sela Žegra kod Lipljana i mada je, po naredbi kralja
su i sledećih dana, naročito u selima Žegri i Vladovu. U Žegri su Šiptari u masi napali na