2007. BiH prijeti tužbom Hrvatskoj SARAJEVO, ZAGREB - Član bosanskohercegovačke Državne komisije za granice Mugdin Čukle izjavio je kako bi BiH mogla tužiti Republiku Hrvatskom Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog nedavno

aktivnost. Ako Hrvatska to ne prihvati, onda BiH mora tražiti svoje rješenje preko suda, a ne arbitražom ", izjavio je Čukle za mostarski Dnevni list. U vezi izgradnje mosta kopno - Pelješac, prema Čuklinim riječima, treba riješiti i pitanje

iz Komisije za granice to smo i naveli u svojoj informaciji, ali je ipak izostala snažna politička reakcija ", rekao je Čukle , misleći na reakcije bosanskohercegovačkih političara. Nakon nedavnog raspisivanja natječaja za izgradnju mosta

na konferenciji za novinare u Zagrebu član radne skupine Manfred Nowak. - Nakon cjelodnevnog obilaska područja sela Čukle kod Travnika, koje je pod nadzorom muslimanske vojske, uz prisutnost časnika britanskog bataljuna smještenog u

ulaz na područje Neuma, ocijenio je bošnjački član bosanskohercegovačkoga državnog Povjerenstva za granice Mugdim Čukle . Dodao je kako je to ključni razlog zbog kojega BiH ne može pristati na gradnju mosta kopno-Pelješac kako je sada

je kako je to ključni razlog zbog kojega BiH ne može pristati na gradnju mosta kopno-Pelješac kako je sada zamišljen. Čukle je rekao kao kako je međunarodnim priznanjem BiH dobila status pomorske države što znači kako su se BiH i Hrvatska

¶ Čukle 35 ubijenih Hrvata, Bikoše 31 ubijeni Hrvat, Buhine Kuće i mnogi drugi nenavedeni zlocini.

je 11 obiteljskih kuća, a ostale su provaljene i opljačkane. Bogat stočni fond je također opljačkala Armija BiH. Čukle ¶

obiteljskih kuća, a ostale su provaljene i opljačkane. Bogat stočni fond je također opljačkala Armija BiH. Čukle je na popisu stanovništva 1991. godine imalo 1.348 stanovnika, 934 Hrvata ili 69,28 posto, 375 Muslimana-Bošnjaka

i opljačkane, gospodarski objekti isto tako, kao i cijeli stočni fond sela. Strahote hrvatske tragedije u selu Čukle u travničkoj općini 8. lipnja 1993. godine opisala je žena hrvatske nacionalnosti u svojem iskazu od 2. rujna 1993.:

je žena hrvatske nacionalnosti u svojem iskazu od 2. rujna 1993.: Čukle , Hrvati, mještani, nisu se smjeli slobodno kretat. Barikade su bile postavljene na putu prema Travniku i Zenici.

muslimanska vojska nas je natjerala da idemo ispred njih. Muž mi je ostao, onako ranjen, da leži u šumi iznad sela Gornje Čukle . Kad smo se udaljile kojih 100 metara od njega, čula sam pucanj puške.

. Kad smo se udaljile kojih 100 metara od njega, čula sam pucanj puške. Čukle (muslimanski dio) oko sedam sati navečer. Tražila sam nekog od komšija Muslimana, da nam pomogne, ali nikog nije bilo.

. Nakon mjesec dana, nas tri smo pobjegle u Zenicu. U Zenici sam bila daljnjih mjesec i pol. " Čukle , Grahovćići, Miletići, Konjevići, Mišonica, Novo Selo, Orašac, Podovi i Šušanj pripadaju rimokatoličkoj župi sv.

potom su ih njihovi susjedi Muslimani-Bošnjaci ubili. Čukle svjedoči muškarac, Hrvat, rođen 1954. godine. On je izjavio 9. siječnja 1997. godine u Vitezu između ostaloga i ovo: