monografije u kojoj će se predstaviti običaji talijanske nacionalne manjine. Pisanje monografije povjereno je dr. Škiljanu sa Instituta za migracije i narodnosti, a njezino izdavanje upriličilo bi se u lipnju u sklopu obilježavanja Dana

premijeru na hrvatskoj kazališnoj sceni je imala 2004. godine kao "Janica" u pučkom mjuziklu "Janica i Jean" autora R. Škiljana i S. Leopolda.

više ništa s tog područja nije ni potrebno. (Naravno, to ne isključuje da se nakon nje može prihvatiti i knjiga Dubravka Škiljana .) Zapravo, i onima koji misle da je rasprava o jeziku dosadna, nezanimljiva, Čiji je jezik? može se preporučiti kao

" pljuska ". U medijima je situacija toliko apsurdna da su pokušavali lektorirati tekstove jezikoslovca Dubravka Škiljana . Meni su ' 95., ' 96. još pristajali objaviti nelektorirane tekstove, uz napomenu da nisu lektorirani. Dvije godine

cjelina. Uvod čine tekstovi o obrazovanju i kulturi u NOB-u Vesne Čulinović Konstantinović, zatim tekst Filipa Škiljana o partizanskoj gimnaziji "Maršal Tito" u Zagrebu i emotivni tekst "Bila jednom škola" Đurđe Sučević, koja je godinama

zanimljivu knjigu Hrvatsko zagorje u Drugom svjetskom ratu 1941. - 1945. (Plejada, Zagreb, 2012.), autora Filipa Škiljana .

i političare. Škiljana , sve mi je jasno. Doktor čiji svaki drugi znanstveni rad nosi naziv: Ustaški teror i represalije, zaposlenik Srpskog

uspjesi. Zašto se nije borio za prostranije mjesto pod suncem, odnosno reflektorima? Je li poslije redatelja Mladena Škiljana u kazalištu i oko njega itko to činio umjesto njega? Na Sedmi dan zaboravio je i sam autor. Nemiru nema kraja?

je za ovu godinu djela Cicerona, Plauta i Tukidida. I kultna Herodotova Povijest, u sjajnom prijevodu Dubravka Škiljana , nedavno je objavljena u drugom izdanju.

Bistrica. Škiljana Preživjeti rat. Izložba se otvara povodom sedamdesete obljetnice ustanka u Hrvatskom zagorju, a autor je izložbom

Soneta, kao i pjesma rimskog lirskog i elegijskog pjesnika Gaja Valerija Katula ' Carmina 5 ' (prijevod Dubravka Škiljana ).

, bilo u skupinama poput one s Ivom Serdarem, Zlatkom Crnkovićem i drugim glumcima HNK u Zagrebu u režiji Mladena Škiljana do tada još studenata Vere Zima, Mladena Vasarija, Darka Sriće i dr. u režiji Rade Šerbedžije, te Vitezovih Histriona,

, npr. Nikolu Teslu...., uz čije ime je nacionalna pripadnost gotovo uvijek bila isticana. Škiljana zaista dobrodošla da na nivou općih informacija o životu i radu tih ljudi popuni tu prazninu, kao i da usmjeri sve one

čitalaca. Škiljana i Sašu Miloševića, autora i predstavnika izdavača, koji su se suglasili sa našom namjerom i odobrili da na našem site-u

s domorodačkim plemenima. Jedva čekam Škiljana " Kulturno-historijski spomenici Moslavine i Kalničko-bilogorskog prigorja ", nastavak je do sada objavljenih