Turopoljskih plemića, 1995. godine bila je ujedno i zadnja izložba Višnje Huzjak u Muzeju u kojem je provela punih 35. godina, a 31. siječnja 1996. godine odlazi u mirovinu. Muzej Turopolja 1995. godine dobiva novog ravnatelja Igora Marojevića , dipl. povjesničara umjetnosti i etnologa. Prije dolaska u Muzej radio je kao stručni suradnik za zaštitu spomenika kulture u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, i kao stručni suradnik za istraživanje povijesti umjetnosti u
životnih potreba što lokalnije, kako potreba za energijom ( korištenjem obnovljivih izvora energije i primjenom mjera energetske učinkovitosti ) tako i za proizvodnjom hrane . Marojevića Majčina ruka ( Laguna, Beograd, 2011 ) je spoj žanra istorijskog romana sa romanom o odrastanju. Glavna nit romana ' prati ' šesnaestogodišnjeg mladića, istovremeno i glavnog protagonistu i naratora koji s majkom, spasavajući se od
ušuškali, autor je ipak ostao površan. Igor Marojević, Kroz glavu ( Dosije, Beograd, 2012. ) KROZ GLAVU I BRADU JAVAŠLUKA U izdanju beogradske izdavačke kuće Dosije pojavila knjiga eseja Kroz glavu savremenog srpskog pisca Igora Marojevića . Kroz glavu je izvestan odabir najmarkantnijih Marojevićevih eseja koji se pojavljuju nakon romana Majčina ruka posvećenog multietničkoj ljubavi Srbina i Nemice i stradanju Nemaca u Vojvodini od 1944. do 1948. godine. Roman je
, 2009 ), knjiga Daše Drndić ispada tako krajnji rezultat jednomesečnog boravka u spisateljskoj vili, očekivano polaganje računa za jednu dobrotvornu transakciju u slavu literature. Za isto mesto biće vezan nastanak romana Igora Marojevića Parter. Reč je, dakle, o ' štiftung literaturi ', kako je Vlada Arsenić duhovito sročio termin pre koju godinu komparativno sagledavajući domete Berlinskog okna Saše Ilića i Pariske menažerije Dejana Maka. Činjenica od primarnog
fotografija, V ' iže, Turopoljski letači, Izložba slika Drage Trumbetaša, 1991. Pokupsko, Joža Sveti-Josip Markuz, Dimitrije Popović crteži i skulpture ... Izdana je monografija Drvene ljepotice Turopolja autora Igor Marojevića u suradnji sa Glasnikom Turopolja, 1997. godine. Monografija prikazuje drvene crkvice i seljačko crkveno graditeljstvo u Turopolju. Igor Maroević 2003. godine, po završetku mandata, napušta mjesto ravnatelja Muzeja i odlazi na
kuću, u koje ubraja i samog mladića. Ona ostaje lik koji je fiksiran za ' status ' osvetnice kako zbog težine traume, tako i zbog izostanka adekvatne socijalizacije koja bi joj pomogla da tu traumu naknadno ' preradi '. Novi roman Igora Marojevića sa velikim uspehom ' otvara ' jedno istorijski zanemareno poglavlje. Autor uspelo promoviše kritiku upornog ćutanja naše sredine povodom zločina poratnih jugoslovenskih vlasti nad domaćim Nemcima, koje još uvek, čak i sa ulaskom u
da financiraju lukobran i tako operu novac preko skupog projekta. Još su pozvani mediji da to istraže i raskrinkaju upravu. Koje pranje novca? Zaista je čudno da ekolozi Meteora posjet mladih ravnatelja Lučke uprave Split Domagoja Marojevića i njegova zamjenika Ante Mihanovića tumače kao dolazak nepoznatih osoba radi pranja novca. Oni su predstavnici županijske ustanove koja upravlja našom lukom i zainteresirane za projekt. Završili su fakultete, ambiciozni su i žele
susretu pobijedila sa 7:5, 6:4. U kategoriji gospode ( 35 ) u finalu su igrali dvojica članova Teniskog kluba ' ' Vinkovci ' ' Velimir Marojević i Damir Šesto. Odličnom igrom posebno u prvom setu, Šesto je lako slomio otpor odličnog Velimira Marojevića , te sa 6:0, 6:4 osvojio turnir u kategoriji gospode ( 35 ). U kategoriji gospode ( 45 ) u finalu su igrali Janko Brač iz Vukovara i Vilko Reibli iz Teniskog kluba ' ' Đakovo ' '. Janko je bez većih problema pobijedio sa 6:3, 6:2 i osvojio turnir. Na
" Mihovil Kombol "za prevodilački rad uručena je za prijevod knjige" Amarusataka / amarukina - stotina prizora ljuvenih ", u nakladi ArTresor naklade. Knjigu je sa sanskrta preveo Mislav Ježić, a prema obrazloženju recenzenta Tonka Marojevića riječ je o jednom od tri najveća literarna djela na sanskrtu. Riječ je u klasičnoj indijskoj lirici i vrhunskom djelu svjetske književnosti, ističe Ježić u obrazloženju i dodaje da je prevoditelj hrvatski tekst prijevoda obogatio
je Bežena Kovačević iz Đakova. Drugo mjesto osvojila je Željka Knežević iz Županje dok je treće mjesto pripalo Ivanki Maršić - Šeketa. U kategoriji veterana 35 pobjednik je Damir Šesto iz Vinkovaca koji je u finalnom meču porazio Velimira Marojevića , također iz Vinkovaca, rezultatom 2:0 ( 6 / 3 6 / 1 ). U dvoboju za treće mjesto županjac Ilija Nikolić pobjedio je Zorana Belića iz Vinkovaca rezultatom 2:0 ( 6 / 3 6 / 4 ). U kategoriji veterana 45 u finalnom susretu pobjedio je Janko Brač iz
rođen, upoznao s mnogim Našićanima. I tako, spustim se ujutro na kavu u kafić hotela i odmah sretnem prijatelja Srećka Perkovića, slikara i direktora Turističke zajednice. Sjedi Srećko u društvu dvojice umirovljenih Tihomira: slikara Marojevića i ribičke legende Anđelkovića. Falio je samo Branko Uvodić. Ako ikad upoznate Srećka imat ćete rijetku čast razgovarati s njim o svemu i svačemu, a istodobno promatrati kako slika. Jer Srećko nikad nije na miru. Uvijek nešto mora raditi .
se radi? Čitajući prvi, kraći dio romana, vjerojatno ćete se brzo sjetiti Thomasa Bernharda. Mračni gospodin iz Austrije itekako je utjecao na pisce ' s ovih prostora ' dovoljno je pomisliti na Dašu Drndić, Andreja Nikolaidisa, Igora Marojevića , Barbi Marković ... Ključ tako dinamične recepcije najlakše je potražiti u Bernhardovu otrovnom pesimizmu i brutalnoj kritici vlastite sredine, ali simpatičan prijedlog nešto drugačijeg registra ponudio je nedavno Robert Perišić ,
bez predrasuda ", pojasnila je vodi teljica projekta "U ponoru diskri minacije" Andrea Plavšić. S dru ge, pak, strane cilj je i, prema rije čima koordinatora Gradske knjiž nice i čitaonice Vinkovci u surad nji s Udrugom "Dodir" Tihomira Marojevića " senzibilizirati javnost za potrebe gluhoslijepih odnosno svih potencijalnih korisnika knjiž nice osoba s posebnim potrebama. Spomenuo bih da smo imali već i radionice za osnovnoškolce, profe sore, knjižničare i ovom prilikom za
nastupio je na nekoliko polumaratona, a najbolji plasman postigao je u Sinju gdje je bio četvrti. Zanimljivo će biti pratiti Zorana Žilića, pobjednika maratona u Slatini, Ivicu Škopeca, pobjednika brdske utrke na Sljemenu, Janeza Marojevića , pobjednika u Jastrebarskom. Šteta što nema Slavka Petrovića koji je iznenadio prije dvije godine osvajanjem drugog mjesta. Naime, Petrović je dugoprugaš i maraton mu nije specijalnost
poštovanje dobnog limita od četrdeset godina starosti, zbog čega ovde nema nekih pisaca koji bi ovom i ovakvom izboru prirodno pripadali, a koji su stariji samo godinu, dve ili tri to su pisci poput Lasla Blaškovića ili, recimo, Igora Marojevića . Kao što nema ni Srđana Valjarevića i Marka Vidojkovića, jer su objavili knjige u Hrvatskoj. Naposletku, nema ni biću tako slobodan najbolje savremene srpske pesnikinje Ane Ristović, ni eksplozivnog Uglješe Šajtinca ili kivnog Saše