večernji koncert održao se u OŠ Matija Gubec u Tavankutu gdje smo svojim bogatim programom oduševili publiku, bunjevačke Hrvate iz Tavankuta, Subotice i okolnih mjesta. Razveselile su ih ličke narodne pjesme i autorske pjesme našeg

svoj repertoar. bunjevačkim Hrvatima koji već više od 60 njeguju tradiciju Hrvatske kulture na prostorima Vojvodine. Također u Galeriji društva

uzrečica Baranja se šareni koju potvrđuju i originalne narodne nošnje na našim plesačima. BUNJEVAČKI PLESOVI

pravi biseri folklornog plesnog umijeća i često su na granici virtuoziteta. Obrađeni su slijedeći plesovi: malo bunjevačko kolo, srdim se dušo, i momačko kolo.

su gostovanje i učinili ga nezaboravnim. Bunjevačko kolo gostuju na proslavi 100 godina DUŽIJANCE 2011. Dužijanca je važna svetkovina poljodjelaca Bunjevaca i Šokaca

uporno bilježi učestalost, prijeti da preraste u tradiciju. Tema ovogodišnje sesije je Panonski kontekst šokačke i bunjevačke kulture i tradicije, a organiziran je uz potporu Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, osječkih tvrtki;

i imanje Janekovića. Bunjevačkom zagorju, bila je organizirana u zimi 1926. godine. "Sljeme" je krenulo na tu turneju 27. veljače iz Zagreba. Koncert je

28. veljače poslije podne u Subotici i Paliću. U ponedjeljak, 1. ožujka, "Sljeme" je održalo koncert u Tavankutu u Bunjevačkom zagorju. Održan je u dvorištu pod vedrim nebom jer je došlo više od dvije tisuće seljaka. Poslije koncerta Sljemenaši

Pušća. Bunjevačko kolo iz Subotice.

obrada Nikola Kramar i prof. Marijan Paurić. bunjevačkih Hrvata, koreografiju pod nazivom "U penđeri cvata lala ". Koreografiju potpisuje Stjepan Perko, umjetnički

do mladeži i odraslih, izrađivati će se: bunjevački način

sati. bunjevačkim plesovima.

i Trnovac bule su kapelanije župe Smiljan. bunjevačkih obitelji godine 1691. sagradilo je drvenu crkvicu u kojoj je misio lički misionar pop Marko Mesić kojemu je bilo

knjiga snažnim literarnim jezikom progovara o gorućem problemu opstojnosti Hrvata - Bunjevaca, da se autor služi ( bunjevačkim ) narječjem, te da su njegove rečenice literarno njegovane, leksik precizno odabran, dijalozi logični prirodni,

Šokaca. Kao književnik piše pjesme, prozu i književne eseje, a do sada je objavio sedam knjiga, dok je za zbirku pjesama Bunjevački blues 2003. godine u Subotici dobio priznanje Ferebe Bodrogvari, te za za knjigu Minimum in maximus zapisi s ruba o