je izrazito popularan sufizam. Ispred grobnice šeika Hameda al Nila u Khartoumu, svaki petak predvečer okupljaju se derviši reda Qadiriya te izvode svoj ritual zikr.

je njegov životopis koji je postao uzorom i pozivom tisućama pustinjaka koji su krenuli stopama Svetog Antuna. derviši

životopis koji je postao uzorom i pozivom tisućama pustinjaka koji su krenuli stopama Svetog Antuna. Derviši u islamu sljedbenici su sufizma, asketskog puta potrage za Bogom podjednako poznatog po odabiru siromaštva ali i

potrage za Bogom podjednako poznatog po odabiru siromaštva ali i predanju kontemplaciji Svevišnjega. Sufiji ili derviši , misitici su koji korespondiraju sa siromaškim redovima unutar katoličke crkve, ili pak sadhuima, isposnicima u

redovima unutar katoličke crkve, ili pak sadhuima, isposnicima u hinduizmu ili budizmu. derviši su kroz povijest bili poznati po svojoj mudrosti, učenosti i poeziji. Vrteći derviši prikazani na ovom isječku

. derviši prikazani na ovom isječku pripadaju kairskoj bratovštini derviša. Vrtnjom se pokušava postići majdhab, ekstazu i

zainteresirani za sudjelovanje na ovim radionicama, više informacija možete dobiti od kontakt osoba Nermine Tipura Dervišić i Aleksandre Tomić Ćato, na tel / fax: 387 33 207 949 ili e-mail: nermina@coor.ba ili aleksandratc@coor.ba

na kojima se tekije podižu, i, zavisno od njih, dobijaju ponekad zna? enja kapije grada. Derviši ne smatraju da svijet po? inje od njih, niti da su oni posljednji ljudi na svijetu. Svjesni hijeropovijesnog toka,

, sadašnjosti i budu? nosti, svoga mjesta u svijetu i u odnosu prema svome Gospodaru i prema Njegovom stvaranju, derviši svijet posmatraju u skladu sa stvaranjskim na? elima kozmološkog reda koji se predstavlja uglavnom brojem, naj? eš? e

ili više njih u funkciji prostora? ilehane ili? elije. O ovoj pe? ini se zna vrlo malo. Hadžijahi? navodi da su u njoj derviši provodili erbeine, osamljivanje u trajanju od 40 dana. Preko puta pe? ine, ispod Šehove korije (preko rijeke Miljacke

derviši obavljaju svoj obred. Tu se nalazi i mihrab. U tekijama se obi? no nalazi stan za šejha ili doma? ina tekije. U ve? im

za šejha ili doma? ina tekije. U ve? im tekijama je postojala i musafirhana, mjesto gdje su besplatno no? ivali šejhovi, derviši i drugi putnici.

je Mevlana Dželaludin Rumi osnovao red plešućih derviša. derviši ", jer se dio njihovog duhovnog ostvarivanja sastoji od plesa u kojem se oni okreću uz glazbu frule, bubnjeva i saza.

tekstova i plesom oni padaju u duboki trans te razgovaraju s vječnošću. Taj razgovor nazivaju Zikr ili Sema. derviši život su posvetili duhovnom i moralnom usavršavanju, žive u hramu, ne posjeduju nikakvo privatno vlasništvo ili

eura osigurano je u Dervišaga proveo je niz komunalnih akcija od kojih se posebno izdvajaju čišćenja divljih odlagališta otpada kod mosta na