EU-u, ali i pripreme zemalja članica za novu financijsku perspektivu Europske unije, želja nam je pomaknuti javni diskurs s rasprava o iznosima i statistici iskorištenih sredstava na kritičko promišljanje i dijalog o ciljevima i

nematerijalnog proizvoda. diskurs prema onome što želimo da promotri i pounutri, odnosno našem nematerijalnom proizvodu koji nazivamo dizajnom

. U razdoblju nakon oslobađanja haških optuženika Gotovine i Markača svjedočili smo hegemoniji normalizatorskog diskursa u medijskom mainstreamu: rat je, govorilo se i pisalo posvuda, napokon gotov, napokon smo slobodni zajednički

. Sličnu strukturu otkrivamo i u zapletu oko ZO-a: i argumenti za njegovo uvođenje i oni protiv uvelike se deriviraju iz diskursa tolerancije, političke korektnosti i poticanja diversityja. Kao da je ovaj ideološki horizont već unaprijed

", drukčije naprosto ne ide: aksiomatska pretpostavka svakog prihvatljivog političkog istupa, ti zakoni u javnom diskursu funkcioniraju kao ideološki tabu, džoker-stav, supstitucija za imanje vlastitog mišljenja. Uzaludno je stoga

jest. S druge strane, neki prihvaćaju etiketu: Ponosan / a sam što sam pagan / ka (Proud to be Pagan), po načelu obrnutog diskursa (reverse discourse), kako bi to opisao Michel Foucault (1926. - 1984.).

pogleda u ogledalo i suoči s tamnim stranicama vlastite prošlosti, te da konačno iziđe iz autoviktimizacijskog diskursa . Ivan Lovrenović: Hrvatska se javnost polomila od silnog patriotsko-sentimentalnog zanosa, dok se cijelo vrijeme s

pogleda u ogledalo i suoči s tamnim stranicama vlastite prošlosti, te da konačno iziđe iz autoviktimizacijskog diskursa . "Ozren Žunec, profesor sociologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, među ostalim i stručnjak za sociologiju

promišlja se odnos spram kulture i reprezentacije zbilja. diskurs koji je obremenjen tehno-determinističkim tonovima (futurizam, anarhoprimitivizam, transhumanizam, ludizam,

. S druge strane, značenje koje se tradicionalno pridavalo godini 1102. u hrvatskom identitetsko-povijesnom diskursu , a i ranijoj hrvatskoj historiografiji, podložnije je diskusiji, posebice njezina tradicionalna interpretacija

J. V. A. Finea o hrvatskom identitetu u predmodernom dobu u koju je vidno ukomponiran balkanistički orijentalistički diskurs u tretmanu povijesti hrvatskih zemalja, hrvatskog identiteta ali i cjelokupne jugoistočne Europe. No, vratimo se

(odgovornost odgojitelja za razvoj povjerenog mu mladog čovjeka) zamijenio je socijalistički moral, a isti temat u diskursu empirijske znanosti o odgoju uzet je kao argument neznanstvenosti pedagogije. Metateorijskim analizama

vježba iz pisanja u hegemonističkom ključu. Najmanje su tri momenta prisutna u tekstu koji identificiraju takav diskurs ideologija profesionalizma, strategija isključivanja i politika straha. Linija autorove kritike išla je,

nekoliko stvari. diskursu čiji ga termini zapliću, sputavaju i čine gotovo neprirodnim što čitavo iskustvo čitanja ne čini pretjerano