i njihovih pomoćnika, odajemo im zahvalu za njihov uloženi rad na njivi Gospodnjoj Dočkal . Pošto je od Prvostolnoga kaptola zagrebačkog dobiven dvor na Kaptolu 28 za sjedište muzeja, dr. Dočkal, prvi njegov ravnatelj, počeo je 20. srpnja 1939. sakupljati, zajedno sa svojim suradnikom, izaslanikom Stankom Senečićem ,

nakon rata mons. Bauer pozvao je svećenstvo na konferencije o novom sjemeništu. Za vrije me trajanja prve zagrebačke sinode 1925. g. osnovao je poseban odbor za gradnju sjemeništa. Za predsjednika toga odbora bio je izabran dr. Kamilo Dočkal , rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, a za potpredsjednika dr. Fran Barac. Drugi članovi bili su sjemenišni poglavari, izuzev isusovca o. Ljudevita Dostala i časnog brata Romana Kalčića, koji se razumio u tehničke stvari. U

kanonik čazmanski. Na varaždinskoj gimnaziji radio je kao profesor. Na - pisao je stručnu raspravu Kratek zavjetak dogodenj spisov Kraljevstva magjar - skoga do Andraša III. koja je 1824. objavljena u Varaždinu. 1879. rođen je Kamilo Dočkal , kulturni djelatnik, povjesničar i violinist. Polazio je varaždinsku gimnaziju a školovanje nastavio u Zagrebu na Bogoslovnom fa - kultetu. 1902. je zaređen, potom odlazi u Beč gdje je doktorirao. Uz svakodnevni rad bavio se glazbom i

kao što su bili Luka Turčić, Andrija Stipić, Juraj Žerjavić, Cvjetko Gruber, itd. No, u to vrijeme bilo je i više teologa koji bi se mogli nazvati kršćanskim ( umjerenim ) evolucionistima kao npr. Antun Kržan, Josip Torbar, Juraj Dočkal , Urban Talija, Josip Juraj Strossmayer, itd. U prvoj polovici 20. stoljeća osjeća se neka odbojnost ili barem suzdržanost prema darvinizmu što je vidljivo iz tekstova Grgura Galovića, Stjepana Bakšića i Marijana Blažića. U drugoj

Jakov Jelašić iz Zagreba, a osim toga narodni zastupnik kotara sisačkoga Ivan Martinčić, te velikogorički narodni zastupnik Ivan Robić. U ime nadbiskupa koadjutora dra Stepinca došli su iz Zagreba msgr. dr. Ferdo Rožić i msgr. Kamilo Dočkal , koji su odslužili svetu misu uz domaćeg župnika. Nakon mise na kojoj je pjevao « solistički muški zbor Hrv. kat. kasina iz Zagreba održano je zborovanje pred samim domom, kojeg je sagradila Z.. . Z. Pešćenica. Proslavu je otvorio

i na kralju promišlja o Kamilu Dočkalu i njegovu mjestu u hrvatskoj narodnoj i crkvenoj povjesnici ( 7 ). Uz rad je priložen popis važnijih djela Kamila Dočkala ( 8 ) i popis korištene literature ( 9 ) Ključne riječi: svećenik Kamilo Dočkal , pavlini, povjesnik, znanstvenik, pisac, Crkva, Narod Key words: Father Kamilo Dočkal, Paulist, historian, scientist, writer, Church, Nation

- 1784 Sažetak: Kroz 160 godina postojao je Hrvatski kolegij u Beču, i u njem je boravilo preko 1200 mladih Hrvata, pretežno klerika, za svoga školovanja na Bečkom sveučilištu. Prema sačuvanim arhivima ovu je knjigu napisao dr Kamilo Dočkal , a priredila ju je za tisak, obogativši je novom pronađenom građom, dr Lelja Dobronić Ključne riječi: Hrvatski kolegij, 160 godina, 1200 gojenaca, Bečko sveučilište Ostalo: Ministarstvo znanosti odobrilo je iznos od 50.000 kuna za

škole. Pojedina vidljivo oštećena mjesta na instrumentima naknadno su popravljana, često nestručno, no nije poznato čiji je to rad. Ni jedan instrument nema gudala i ona su zauvijek izgubljena. Zanimljivo je da ih ne spominje ni dr. Dočkal , što ne znači da ih nije bilo, jer je teško vjerovati da bi takav strasni sakupljač, kakav je bio Nikola Franjo Udina stvarao glazbenu zbirku, a da u nju ne bi uključio i odgovarajuća majstorska gudala. Osim majstorskog violončela i na njemu

Na svečanoj akademiji bili su mnogi ugledni gosti. U prvom redu bili su tu biskupi dr. Dominik Premuš i dr. Salis-Seewis, zatim dekan prvostolnog kaptola dr. Radičević, dr. Josip Barle, preč. Strahinšćak, Ivančan, Slamić, Knežević, dr. Dočkal i mnogi drugi. Bili su nazočni i preč. Proštenik iz Varaždina, te preč. dr. Andrija Spiletak, gen. vi kar iz Đakova. Nazočili su i mnogi ugledni sveučilišni profesori i svi profesori Nadbiskupske gimnazije na čelu s ravnateljem, dr.

u redovima komunističke vlasti nakon Stepinčeve smrti i načinu na koji su pratili sve što se događa u Katoličkoj crkvi u svezi s pokojnim kardinalom Stepincem. Ante Sekulić, u povodu 45. obljetnice smrti zagrebačkoga kanonika dr. Kamila Dočkala piše o njegovoj duhovnoj, uljudbenoj i povjesničkoj ostavštini hrvatskom narodu. U povodu 120. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti dr. Dragutina Kniewalda Miho Demović predstavlja život i djelo tog vrsnog profesora

skupini obrazovanih svećenika koji su svoje sposobnosti utkali u duhovni, znanstveni i uljudbeni život Crkve i Naroda, uvijek zauzeti za boljitak i napredak društva i zajednice u kojoj su se kretali, boravili i živjeli. No, kanonik Dočkal je izniman u toj skupini svojim životopisom ( 1 ), svojim uljudbenim i društvenim širokim obzorima ( 2 ), neobično plodnim i brižnim savjesnim i pouzdanim znanstvenim radom ( 3 ). Učinkovita, plodonosna je njegova zauzetost za skupljanje

del Gesu. Za sada je otvoreno pitanje koliko takve signature odgovaraju imenima stvarnih graditelja, iako građa nekih instrumenata gotovo sigurno upućuje na radove poznatijih majstorskih radionica. Govoreći o zbirci, dr. Dočkal također govori o « inteligenciji, učenosti i umjetničkom žaru Nikole Franje Udine », iskazujući čuđenje kako je mogao « sabrati i platiti tolike i takve dragocjene instrumente kad nije bio ni crkveni ni svjetovni magnat, nego rector

dosljednost i postojanost u osobnom životu ( 6 ). U radu se o tome raspravlja i na kralju promišlja o Kamilu Dočkalu i njegovu mjestu u hrvatskoj narodnoj i crkvenoj povjesnici ( 7 ). Uz rad je priložen popis važnijih djela Kamila Dočkala ( 8 ) i popis korištene literature ( 9 ) Ključne riječi: svećenik Kamilo Dočkal, pavlini, povjesnik, znanstvenik, pisac, Crkva, Narod Key words: Father Kamilo Dočkal, Paulist, historian, scientist, writer, Church, Nation

crkvene baštine ( 4 ), uključenost u vjerničko-društveni život svoga doba ( 5 ), njegova duhovna, svećenička i znanstvenička dosljednost i postojanost u osobnom životu ( 6 ). U radu se o tome raspravlja i na kralju promišlja o Kamilu Dočkalu i njegovu mjestu u hrvatskoj narodnoj i crkvenoj povjesnici ( 7 ). Uz rad je priložen popis važnijih djela Kamila Dočkala ( 8 ) i popis korištene literature ( 9 ) Ključne riječi: svećenik Kamilo Dočkal, pavlini, povjesnik, znanstvenik ,

suvo vreme. Če je opala i najmejna kap kišice, već je pojne bilo smicko. Ak je opalo malko više kiše, već su jame bile pune vode i moral si je opajati. Znalo se dogoditi da se čovek na trave posmeknul i na rit opal. A teri put ak se ni dobro na ruke dočkal , smočil se i zamusal. Ta vuličkica ni spadala pod službeni selski put i zato ni poput druge šudrom navažana. A nit one ke su bile navažane nisu bile baš puno bolše. I pojnemi je bilo lokve z vodum. Čovek bi se lefko prevaril ak je bila kakva