II, Đurađa II Stracimirovića i Konstantina Balšića, a kovani su srebrni dinari te bakreni folari . Na aversu folara je štit s grbom porodice Balšić i natpis, dok je na reversu prikaz sv. Stefana .
Stracimirovića i Konstantina Balšića, a kovani su srebrni dinari te bakreni folari. Na aversu folara je štit s grbom porodice Balšić i natpis, dok je na reversu prikaz sv. Stefana. Naziv mjesta se
polovici XVIII st. bila 20 groševa ili 60 krajcara. RAMEZINO Bakreni novac u vrijednosti 3 folara , koji su kovali Normani u južnoj Italiji za vrijeme Rogiera II u prvoj polovici XII st. Težina mu
zidina, sjeverozapadno od glavnih gradskih vratiju. U njoj su kovane vrijednosti od bakra : folar ( 1 / 30 groša ) i polufolar ( 1 / 60 groša ), te od srebra: perperi ( 12 groša ) i groševi ( 1 / 12 perpera
kovan opsadni novac. KOTORSKI NOVAC U gradu Kotoru se od XI do XV st. kovalo više vrsta novca : folar i obol ( 1 / 2 folara ) od bronce odnosno bakra, te groš od srebra. Od XV do XVII st, pod Venecijom ,
novac. KOTORSKI NOVAC U gradu Kotoru se od XI do XV st. kovalo više vrsta novca: folar i obol ( 1 / 2 folara ) od bronce odnosno bakra, te groš od srebra. Od XV do XVII st, pod Venecijom, kovani su folari ,
1 / 2 folara ) od bronce odnosno bakra, te groš od srebra. Od XV do XVII st, pod Venecijom, kovani su folari , soldi i gazzette od bronce, bakra ili mesinga, te groševi i grossetti od srebra. Autonomni
, također u raznim varijantama.Pod kraljem Srbije Stefanom Dušanom ( 1331. - 1355. ) kuju se i folar i srebrni groš, a pod Stefanom Urošem ( 1355. - 1371. ) kuje se uz srebrni groš i srebrnih pola
i natpisom S. TRIFON CATARENS ( is ). Pod Ludovikom I ( 1371. - 1378, 1379. - 1382. ) kuju se folar , groš i pola groša, dok se pod bosanskim kraljem Tvrtkom ( 1385. - 1392. ) kuje folar. U
) kuju se folar, groš i pola groša, dok se pod bosanskim kraljem Tvrtkom ( 1385. - 1392. ) kuje folar . U međuvremenu je pod Venecijom ( prvi puta ) kovano pola folara ( obol ) 1369. - 1370. i 1378. -
Tvrtkom ( 1385. - 1392. ) kuje folar. U međuvremenu je pod Venecijom ( prvi puta ) kovano pola folara ( obol ) 1369. - 1370. i 1378. - 1381. g., te pod Ladishtvom I folar ( 1392. - 1405. ). Pod kraljem
( prvi puta ) kovano pola folara ( obol ) 1369. - 1370. i 1378. - 1381. g., te pod Ladishtvom I folar ( 1392. - 1405. ). Pod kraljem Bosne Ostojom ( 1404. - 1405. ) kuje se groš, da bi 1420. g. Kotor
zapisi, njezino se ime uz darovnicu Bogdana de Pisino, koji dumni Dobri ostavlja 6 denara i 2 folara pa se oporukom navodi i ime Preobraženja Kristova, a gdje rečena dumna boravi, spominje dosta
najčešće je kovan u Carigradu i to u: bakru, srebru i zlatu. Bakrenjaci su imali ime folles ( folari ) i vrijednost im je bila označena slovima: M = 40; K = 20; I = 10 numi. Srebrenjaci su bili: siluqua
autori navode da je u Kotoru kovan novac još u XI vijeku. Najstariji kotorski bakarni novac ( folar ) ima na aversu lik Svetog Tripuna, zaštitnika grada u uspravnom položaju sa krstom i cvijetom