hrvatske prošlosti: noću su, 13. travnja u 11 sati 1670. godine, hrvatski ban Petar Zrinski i njegov mu šogor Fran Krsto Frankopan dali osedlati konje i iz ovoga Čakovoga turna krenuli put carskoga Beča. Nakanili su ono što Kumičić izriče kroz

grof čez meglu gre v Beč. Frankopan odlučili su se na posljednji, tragičan čin bez povratka upravo zato što su nakon samostalne hrvatske države u dalekom

svjetli, kunemo se eto Frankopan vječna tema, orijentir i nadahnuće i zato ovaj naš blagdanski 30. travnja.

(Meline su u antičko doba bile središte za izvoz pijeska, a nešto kasnije poznate po tvornici opeke, a krčki knezovi Frankopani u Solinama su imali nadaleko poznate solane); brodograditeljsko središte Klimno dobilo je naziv prema crkvici

833 225 Frankopana i kasnije Zrinskih sve do njihove pogibije u Bečkom Novom Mjestu 1671. god. Tada je zajedno s drugim njihovim posjedima

održanog 26. listopada 2012. godine u Zagrebu na temu ' ' Uloga i značenje glasovitih žena iz obitelji Zrinski i Frankopana ' '

simpozij o Zrinskim i Frankopanima. Frankopana na politički, gospodarski, kulturni, vjerski i nacionalni život u Hrvatskoj njihova doba. Simpozij je održan i kao

skupa u Čakovcu 6. i 7. listopada 2010. godine, pod naslovom ' ' Politička, kulturna i društvena djelatnost Zrinski i Frankopana u Hrvatskoj ' '.

predavača je prikazalo dosadašnje dosege i zaključke hrvatske historiografije o ulozi žena iz obitelji Zrinskih i Frankopana na politički, kulturni, književni i vjerski život onoga vremena. Istaknuti povjesničari, književnici i vojni

vremena. Istaknuti povjesničari, književnici i vojni stručnjaci prikazali su utjecaj žena iz obitelji Zrinski i Frankopana u procesu otpora prema Habsburškom centralizmu, za vrijeme tzv. ' ' urote ' ' Zrinskih i Frankopana, ocrtavajući

obitelji Zrinski i Frankopana u procesu otpora prema Habsburškom centralizmu, za vrijeme tzv. ' ' urote ' ' Zrinskih i Frankopana , ocrtavajući njihov doprinos ne samo hrvatskoj već i europskoj kulturnoj baštini. Kao promicateljice obiteljskih,

. Frankopana Habsburškom centralizmu pogrešno nazvan ' ' urotom ' ' i ' ' zavjerom ' ' zbog čega bi uvriježene termine trebalo

zamijeniti nazivom ' ' Zrinsko-frankopanski otpor Habsburgovcima ' ' ili ' ' urota Habsburgovaca protiv Zrinski i Frankopana ' '.

' ' Spomendanom na Zrinske i Frankopane ' ' uz slijedeće obrazloženje: ' ' Dan pogibije Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan za Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu

godine, već se može pretpostaviti da je tom odlukom izvršena ne samo neizravno revizija sudske presude Zrinskom i Frankopanu iz 1671. godine, kao i njihova politička rehabilitacija.