, kakvu bi trebao imati svaki istarski kraj. Fučić , napomenuvši da svojim doprinosom u knjizi »... nije htio gnjaviti trinaestom nogom stonoge«, već je tekst napisao

. Posvećena je sv. Mihovilu, a oslikana je zidnim slikama iz prve pol. XV.st. premda ih je tek 1947. godine otkrio Branko Fučić .

odlomljenom dijelu neke nadgrobne ploče zabilježio Kukuljević glagoljicom ispisanu 1405. godinu. Akademik Branko Fučić smatra da je natpis pogrešno pročitan. Ako se isti tekst okrene, umjesto godine 1405. čitaju se VELI. Prije turskih

glagoljice, budući da se u navedenim abecedarijima slovo M katkad javlja u dvije inačice, baš kao i slovo Jer. Branko Fučić u svom članku Ročki glagoljski abecedarij, str. 200, spominje dva glagoljska abecedarija na marginama Bribirskog

Koncem 14. stoljeća ta slova mijenjaju svoja mjesta, tako da otada slovo Šča ima brojevnu vrijednost a ne Jat. Vidjeti [ Fučić , Glagoljski natpisi, str.14 ], te [ Fučić, Brojevi u glagoljici ].

mjesta, tako da otada slovo Šča ima brojevnu vrijednost a ne Jat. Vidjeti [ Fučić, Glagoljski natpisi, str.14 ], te [ Fučić , Brojevi u glagoljici ].

XII. stoljeća. U apsidi su fragmentarno sačuvane freske koje je 30. kolovoza 1949. godine otkrio akademik Branko Fučić . U apsidalnoj niši bila je naslikana kompozicija Krista u slavi (Majestas Domini) okruženog simbolima evanđelista i

izložbe Krčke gromače uz nadahnutu uvodnu riječ o fotografijama Trinajstićevih gromača akademika Dr. Branka Fučića koji je otvorio izložbu u galeriji Toš u Puntu 1989. Godine, spominje Ana Pasarić.

. Preostali segmenti preventivno su skinuti 1950. (JAZU) i 1951. kada je još djeliće na isti način spasio prof. B. Fučić , dok su iste godine restaurirane freske u apsidi koja je ostala cijela u bombardiranju.

groblja. Već sam u nekoliko navrata spominjala grobljansku crkvicu u Humu, crkvu Sv. Jeronima. Ovdje je prof. B. Fučić otkrio freske, a u njezine je zidove uparano niz grafita. Nekada je ovdje bio i« Humski triptih »čija je kopija na

se luneta s Bogom i anđelima. Fučić otkrio je sadržaj glagoljaškog natpisa, odnosno veći dio njega koji je ostao sačuvan:

(50,5 tisuća), Poljske (48,1 tisuća). Slijede gosti iz BiH, SAD, Češka, Slovenija, Rusija i drugi. (Hina) Fučić , istraživač i konzervator, humski grafit u crkvi sv. Jeronima pronašao pukom slučajnošću i gotovo u bizarnim

i konzervator, humski grafit u crkvi sv. Jeronima pronašao pukom slučajnošću i gotovo u bizarnim okolnostima. Fučić je, nemajući gdje odsjesti u "najmanjem gradu na svijetu" odlučio prespavati u grobljanskoj crkvi, nekih 50 - ak

metara od Huma. Što mu se sve vrzmalo po glavi u kišnoj noći na groblju dok je čekao da svane da bi krenuo na vlak za Rijeku? Fučić navodi da je skupljao šterike s grobova i oltara te pod njihovom svjetlošću ubijao noć pregledavajući zidove crkve iz

glagoljaških natpisa i grafita. Zanimljivo je da su dotične freske pronađene ' sasvim slučajno '. Naime, gospodin B. Fučić , istraživač i stručnjak za glagoljicu, 1947. godine je zakasnio na vlak i odlučio je provesti noć u Humu. Kako je već