se gradivo većim dijelom čuva u obiteljskom arhivu u Trogiru. Prema sačuvanosti hrvatskoga glagoljskoga notarskog gradiva Krk je jedinstven primjer. Na njegov razvoj osobit utjecaj imalo je

, dakle već u XV. stoljeću te je glagoljicom tiskano pet hrvatskih inkunabula. Prvotisak glagoljskoga Misala objavljen je 22. veljače 1483. godine na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku, samo 28

himna Hrist vskrse iz mrtvih sačuvana je u Vrbničkom 3. brevijaru iz 15. stoljeća i u prvotisku glagoljskoga Misala iz 1483. Ima 43 stiha i oblikovana je od najstarijih elemenata bizantske himnodije tako

slova, a zatim čitati tekstovi Muke i Uskrsnća po sv. Marku iz prve hrvatske tiskane knjige - glagoljskoga Misala iz 1483. godine. Početak tečaja je u ponedjeljak, 23. ožujka 2009. u 19 sati u dvorani B4 .

, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Jezična prošlost u sadašnjosti, Najstarije razdoblje jezikoslovlja i Metodologija

, na gramatološke teme - s osobitim obzirom na slavenska pisma ( filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma i njegova popularizacija ), na jezike i kulture u doticajima te na slavonske dijalekte .

. zidina i lik bradatoga popa glagoljaša. Najvažniji su oni grafiti koji pokazuju razvitak glagoljskoga pisma: Humski grafit, Ročki abecedarij. Iz zapisa grafita doznaje se o nesrećama, ratovima ,

jezik, Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Slavenska pisma aktivnim

Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju: » Na spomen 500. godišnjice druge tiskane knjige u Hrvata , glagoljskoga brevijara. Držimo da je tiskan u bivšem pavlinskom samostanu na ' Kloštru ' u Donjem Kosinju .

čišćenja otkrivena su 102 slova pa je to po dužini teksta drugi glagoljski natpis najranijega glagoljskoga razdoblja 11. - 12. st., odmah poslije Baščanske ploče. Pismo ima mnoge sličnosti s hrvatskim

uključili u tiskarstvo, a sudjelovali su u pripremanju i ostvarenju prve hrv. tiskane knjige , glagoljskoga Misala iz 1483., o čemu je pola godine prije dovršenja knjige neposredno svjedočanstvo

: pismu koje su poznavali "stari Hrvati s Jeronimom i ostali ", dakle glagoljici. Shvativši bit glagoljskoga pisma počeo je postupno u svojim djelima odbacivati dvoslove i troslove. Nitko prije

i ruskom području. No, od 12. i 13. st. u Hrvatskoj se razvija vlastita uglasta stilizacija glagoljskoga pisma, a jezik se pomlađuje u skladu s hrvatskim ( napose čakavskim ) osobitostima. Tako je

kroz natječaje te otkovanih u zlatu i srebru, opticajnog apoena od 5 kuna s motivima Senjskoga glagoljskoga misala i osam različitih apoena od 25 kuna, prvog dvanaesterokutnog bimetalnog novca kovanog

Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561., rad objavljen uz 500. obljetnicu prvotiska glagoljskoga Misala iz 1483. godine ( 1984. ), te studija Hrvatskoglagoljske inkunabule. U povodu 500.