" čiji je autor prof. Paro. U svibnju će organizirati znanstveni skup "O Misalu prvotisku" u suradnji s HAZU-om, Staroslavenskim institutom i HSK-om. Mentor je akademik Josip Bratulić, a predviđeno je pet predavanja na temu prvotiska . Od travnja do listopada održavat će se radionice za djecu i odrasle; linorez i otisci, izrada papira, kaligrafija, glagoljske čestitke. Predviđa se snimiti dokumentarni film o tiskarskoj preši u Roču, "Vita, vita" kojim će se
. Inicijator je bila Katedra Čakavskog sabora Roč, autor projekta grafičar Frane Paro, a izradio ju je majstor Anton Rabak iz Pazina. Roč, gradić od svega dvjestotinjak žitelja, može se tako pohvaliti vjernom kopijom Gutenbergovog prvotiska koja je atrakcija čak i u svjetskim okvirima .
prvotisku "čime će dati odgovor na pitanje zašto je Misal iz 1483. tiskan s 36 redaka na stranici. Partner manifestacije je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja u svome trezoru čuva 2 originala hrvatskog Prvotiska . Zahvaljujući susretljivosti i razumijevanju NSK, jedan originalni primjerak Prvotiska bit će izložen u Roču, u sklopu Znanstvenog skupa. Na svečanom otvaranju skupa govorit će Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog
s 36 redaka na stranici. Partner manifestacije je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja u svome trezoru čuva 2 originala hrvatskog Prvotiska. Zahvaljujući susretljivosti i razumijevanju NSK, jedan originalni primjerak Prvotiska bit će izložen u Roču, u sklopu Znanstvenog skupa. Na svečanom otvaranju skupa govorit će Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Roč; Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
kratku roku. Da, i to je čudo. Izašla je u 60.000 primjeraka da bi, razgrabljena, uskoro bila tiskana u još 40.000 primjeraka Otkupila ju je 1974. od Stvarnosti izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost. U četrdeset godina od njezina prvotiska Zagrebačka je Biblija izašla u 400.000 primjeraka. Nije li i to čudo? Malen smo narod. Tko veli da se u Hrvatskoj ne čita, i to Knjiga nad knjigama Sjećam se Drugog vatikanskoga koncila i poslijekoncilskoga zanosa. Zagrebačka je Biblija u
Vivoda "Buzet, u Roču će se u petak, 24. svibnja s početkom u 11 sati održati Znanstveni skup u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora ( 1483. ). Osvrt na prilike u Istri u doba nastanka hrvatskog Prvotiska dat će kroz svoje predavanje akademik Josip Bratulić, ujedno mentor Skupa. O jeziku hrvatskog Prvotiska govorit će akademik Stjepan Damjanović, a naslov predavanja akademkinje Anice Nazor glasi "Hrvatski Prvotisak i oko njega ". "
ističu se lekcionar Franje Ivekovića ( Zagreb, 1875 ), Nikole Voršaka ( Zagreb, 1878 ), fra Petra Vlašića ( Dubrovnik, 1921 ) i Nikole Žuvića ( Zagreb, 1940 ). Hrvatski prijevodi Biblije u rukopisu Prije već spomenutoga hrvatskog prvotiska Biblije, bilo je šest vrijednih pokušaja koji su ostali u rukopisu. Najstarija od njih je Biblija Bernardina Frankopana iz 16. st. O njoj svjedoči suvremenik Primož Trubar u svom uvodu u slovenski Novi zavjet. Po svemu sudeći, taj je
, vita. Štampa naša gori gre ...... ", podsjećaju iz ročke Katedre Čakavskog sabora, napminjući da je upravo zahvaljujući bilješci žakna Jurja i Novakovu misalu, Roč usko povezan uz taj povijesni događaj. Stoga će ovu jubilarnu godinu Prvotiska obilježiti nizom prigodnih programa, zaključeno je sinoć na sjednici Skupštine Katedre. Članovi ove udruge prihvatili su kalendar i program obilježavanja, iz kojega izdvajaju objavljivanje plakata "Alphabetum Glagoliticum" i
svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule: Hrvatski glagoljaši i prepisivači ( među kojima i žakan Juri iz Roča ) oduševljeno su prihvatili Gutenbergov izum umnožavanja knjiga tiskanjem. Samo 28 godina poslije Gutenbergova prvotiska Biblije, u Istri je priređen za tisak misal koji je tiskan glagoljicom 1483. godine. To je prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku. O pripremama za tiskanje nešto je znao i žakan Juraj iz Roča pa je, oduševljen tim pothvatom, zapisao 26.
), a u čast četrdesetogodišnjice Hrvatskoga numizmatičkoga društva V. Radauš izradio je 1968. medalju s njegovim likom. O njem su održani znanstveni skupovi u Osijeku 1976, Valpovu 1990. i Budimpešti 1995, a u povodu 175. obljetnice prvotiska prijevoda Biblije u Đakovu 2006.
talentiranoga talijanskog, točnije tršćanskog, pisca, višestruko nagrađivanoga na raznim književnim natječajima, i prisutnog na mnogim književnim festivalima prvotiska za hrvatsku kulturu. Ne samo što je tiskana samo 28 godina nakon što je Gutenberg u Mainzu dovršio tiskanje svoje Biblije već je objelodanjena samo 14 godina nakon što je proradila prva tiskara u Mlecima. Osim toga, naš je Misal, prvi u
rata . prvotiska , odnosno tiska na glagoljici. Radionicu će voditi profesorice hrvatskog jezika Nikolina Mikušić i Nikolina Huđber, a radionica će se održati 22. Veljače u 13,30 sati .
tiskanoj knjizi iz toga ranog razdoblja. U ono vrijeme tiskati pomičnim slovima knjige bio je daleko veći poduhvat nego otići na mjesec i vratiti se s njega, rekao je Bratulić. Akademik Stjepan Damjanović govorio je o jeziku hrvatskog Prvotiska . Uspoređujući Prvotisak Misala i Senjski misal, rekao je da su oba pisana istim jezikom hrvatskostaroslavenskim odnosno hrvatskom redakcijom staroslavenskog jezika. Istaknuo je da su senjski priređivači imali u rukama Prvotisak i
Putovanje po Svetoj zemlji tiskao je armenski tekst drvorezom. To je tekst s armenskim slovopisom gdje su usporedno navedeni također i nazivi armenskih slova. Dakle, prvi tiskani tekstovi na armenskom jeziku pojavili su se u razdoblju prvotiska ( inkunabule ). Prvotiskar Akop Megapart Prvi tisak armenske knjige vezano je uz ime svećenika Akopa koji je zvao sebe Megapart što znači grješan. Prva knjiga koju je tiskao u Veneciji Megapart 1512. god. bila je "Urbatagirk" ( doslovce: "
, da je Konstantin uzor našao u stranom pismu, a da su se iz nekoliko uzora unutar samog sustava razvili ostali grafemi. DRUŠTVO PRIJATELJA GLAGOLJICE Društvo je osnovano 22. veljače 1993., točno na 510. obljetnicu znamenitog Hrvatskog prvotiska ( 1483 ). Glavne aktivnosti Društva: 1 ) redovite tribine s predavanjima iz hrvatske glagoljaške baštine, drugom SRIJEDOM svakog mjeseca u 18.30 sati, u predavaonici Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb 2 ) predavanja u školama