nalazi se opća situacija s propisivačkim priručnicima u nas, znači ponajprije s pravopisom, a zatim rječnicima, gramatikama , savjetnicima. U doba kad se stanje, barem u području pravopisa, počelo smirivati i slijegati, kad je mulj gotovo sav

dijalekta, a ne gra matike naddijalektnoga idioma. Ta tvrdnja nije točna ako promatramo gramatičku i leksičku normu u gramatikama jer se pisci oslanjaju na svoje prethodnike, često otvoreno priznajući u koga su se ugledali, i upotreblja vaju oblike

normi. Tako S. Ivšić (1912) koji je pisao o naglasku u Reljkovićevoj i Brlićevoj gramatici kaže da su oni u svojim gramatikama proveli akcent svoga zavičaja, tj. akcent posavskoga govora, pa se i sam Ivšić, prije nego što je pristupio obradi

»ilirskomu« jeziku bude cijela Ilirija, ilir. su gramatičari, ponajprije V. Babukić i A. Mažuranić, u svojim gramatikama normirali hrv. jezik na novoštokavskoj jekavskoj osnovici s otvorenošću prema sveukupnosti pisane hrv. književne

jezika, uglavnom iz češkoga i ruskoga, prilagodivši ih hrvatskomu. Obojica su, Tkalčević svojim člancima i gramatikama , i Šulek svojim rječnicima, učinili toliko da su njihovi suvremenici dobili jezik sposoban za praktičnu porabu i u

, približiti indoeuropeističku struku. Osim toga, latinski jest dobro istražen jezik, no pristup u latinskim gramatikama obično je vrlo konzervativan i Matasović želi to ispraviti. Naime, dok standardni priručnici latinske historijske

jezik preko Srpske pravoslavne crkve, a i kao znak nacionalnojezičnoga nasljeđa. Moderni je srpski jezik opisan u gramatikama Mihaila Stevanovića i rječniku Miloša Moskovljevića. Djela reprezentativna za najnoviji razvoj su opsežne

griješim, ali čini mi se da struka prešućuje Edipov efekt kojeg je itekako svjesna. Tvrdnje lingvista fiksirane u gramatikama i pravopisima ne samo da govore o standardnom jeziku već pridonose njegovom oblikovanju jer ih konsenzualno širi

pojmovi magloviti, pa ću ti samo ukratko objasnit u čemu je baza: nekad davno, u davna vremena, kad se nije smilo pisat o gramatikama i pravopisima hrvatskog nego hrtvatsko-srpskog, naši lingvisti su se sitili kako će doskočit ton problemu pa su

s Filozofskog fakulteta Osijek, održala je 3. travnja 2013. god. u našoj školi predavanje o starim slavonskim gramatikama 18. stoljeća (Blaž Tadijanović, Antun Relković, Marijan Lanosović).

do koje se mjere ti problemi mogu pripisati međujezičnom utjecaju (tj. utjecaju jednog jezika na drugi u mentalnim gramatikama dvojezičnih govornika), a do koje eventualnom deficitu resursa za procesiranje jezika dvojezičnih govornika.

da ispravite svoje pogreške, a odgovore na sva svoja jezična pitanja i dvojbe potražite u rječnicima, pravopisima i gramatikama . Oni tome i služe.

rješenja načinit će se njihova međusobno usporedba, a uspostavit će se i poveznica sa suvremenim hrvatskim gramatikama . Isto će se predavanje održati i u Ugostiteljsko-turističkoj školi 17. travnja.

centre za razvitak jezičnih tehnologija i našu besplatno dostupnu digitalnu jezičnu riznicu s rječnicima, gramatikama i pravopisnim priručnicima. Inovativne su jezične tehnologije (JT) posrednici koji će omogućiti hrvatskim

razvitak naših jezičnih tehnologija i besplatno dostupnu digitalnu jezičnu riznicu za hrvatski jezik s rječnicima, gramatikama i pravopisnim priručnicima. Dominaciju izmjenjuje s lingvističkim računalnim stručnjacima s Filozofskoga