. Tom krugu su pripadali mnogi ugledni Dubrovčani, među kojima Nikola Nalješković (književnik i astronom), Nikola Gučetić (filozof, pedagog i državnik), Viktor Beselji (državni kancelar i pjesnik koji je pisao na latinskom jeziku), Didak

je današnje ime spilje. Prvo znanstveno djelo o spiljskim pojavama u Hrvatskoj, napisao je 1584. godine Nikola Vitov Gučetić , dubrovački filozof. Pokušavao je protumačiti nastanak siga, strujanja zraka itd. Pritom je proučavao spilje Šipun

vijeća, ali ga to nije zadovoljilo. Znao je o matematici sve što je u Dubrovniku mogao saznati, pa se u društvu s Marinom Gučetićem , pravim renesansnim filozofom, otputio na šestogodišnji put po Europi. Prošli su Njemačku, Belgiju, Francusku,

Cvijete i Mare, ali knjigu oprema i predgovorom s povijesnim podacima u kojem se ističu platonistički dijalozi Nikole Gučetića posvećeni Cvijeti, te pridodaje Simonetijeve, Monaldijeve, Tassove, Boccabiankine i Paljetkove pjesničke

Spevec. Gučetić često je spominjao ljetnikovac i perivoj u svojim spisima. Uostalom, u njemu je dugotrajno boravio i napisao sve svoje

, Odjel za filozofiju Matice hrvatske, dubrovačka Matica hrvatska i HAZU organiziraju znanstveni simpozij Gučetić renesansna misao ekologija koji će se održati od 12. do 14. rujna u Trstenom. Povijest Arboretuma vezana je za

je ostavljen u naslijeđe HAZU koji danas njime upravlja. Najistaknutiji predstavnik te obitelji bio je Nikola Vitov Gučetić , jedan od značajnijih dubrovačkih filozofskih pisaca, koji je u slavnom razdoblju Republike Dubrovačke bio čak

dubrovačkog kneza. Značajna je njegova pisana ostavština na talijanskom jeziku. Osim što će naglasiti ulogu Nikole Gučetića u hrvatskoj filozofskoj tradiciji, znanstveni simpozij će podsjetiti i na značaj Arboretuma za hrvatsku kulturnu

tradiciji, znanstveni simpozij će podsjetiti i na značaj Arboretuma za hrvatsku kulturnu baštinu. Sam Nikola Gučetić često je spominjao ljetnikovac i perivoj u svojim spisima. Uostalom u njemu je dugotrajno boravio i napisao sve svoje

Gučetićevih perivoja od renesanse do dvadesetog stoljeća kulturna baština Trstena), Bruna Šišića (Nauk Nikole V. Gučetića i njegov posjed u Trstenome prije i sada), Mihaele Girardi-Karšulin (O materiji neba), te Erne Banić-Pajnić (Gučetić

i njegov posjed u Trstenome prije i sada), Mihaele Girardi-Karšulin (O materiji neba), te Erne Banić-Pajnić ( Gučetić o duši i umu). U petak će govoriti Andrea Zlatar (Kulturalno značanje renesansne baštine u suvremenosti), Nikola

Husić (Gučetićeva teorija države u hrvatskom prijevodu: nekoliko terminoloških problema), Kruno Zakarija ( Gučetić o odgoju), te Luka Boršić (Je li Amor bog ili demon?).

, Kruno Zakarija (Gučetić o odgoju), te Luka Boršić (Je li Amor bog ili demon?). Gučetić i renesansna misao okuplja tridesetak sudionika, mahom vrhunskih hrvatskih znanstvenika, koji će osim strogog