tu raslo bilje iz dalekih krajeva svijeta (lat. acrumen = kiselo voće). Od vremena benediktinaca preko Maksimilijana Habsburškog do danas, tradicija uređivanja vrtova i introdukcije (unošenja) egzotičnoga bilja, nastavljena je osnivanjem

iz druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća. Bista Marije Terezije (porculan), tanjuri Ferdinanda Habsburškog i Katarine Velike samo su neki od eksponata Muzeja Marton.

Jurišić, koji je Osmanlije dobro poznavao kao dugogodišnji zapovjednik habsburških snaga u Hrvatskoj, ali i član habsburškog poslanstva u Istanbulu 1530, koji je upoznao sultana i velikog vezira Ibrahima, pokazao se i tom prilikom kao vješt

godina 17. stoljeća (1660.) postao je grad Zrinskih u Čakovcu središte otpora hrvatskih i ugarskih velikaša protiv habsburškog apsolutizma i vladavine Leopolda I.

, privremeno je ovladao većim dijelom zemlje. Nakon Mohačke bitke 1526. poprište sukoba Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog ; u XVI. st. juž. dio zemlje privremeno zauzimaju Osmanlije. Nac. preporod i borba protiv mađarizacije jačaju od sred.

, Turjanski, Karsitani, Luegi, Rauberi, Raunachi i Waldersteini. Neprestane međusobne borbe i diobe ukupnoga habsburškog posjeda izazvale su u XV.st. dinastijsku krizu. Ponovni uspon počinje s Maksimilijanom I. (njem. kralj od 1493., car

denar. Kupalište se održalo kroz cijeli srednji vijek, a izgleda da su ga razorile španjolske čete kralja Ferdinanda Habsburškog kad su se 1529. borile protiv zagrebačkog biskupa.

OR (franc. zlatni soveren; španj. sovrano). Zlatni novac, koji se počeo kovati u Španjolskoj Holandiji u doba Alberta Habsburškog (1595. - 1622.) i Izabele, po uzoru na engleski soveren. Vrijednost mu je bila 6 florina. Povremeno je kovan i dvostruki

Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom.

od glavnih gradskih trgova. Nedaleko su Atoche, najstarija željeznička stanica, i najstariji dio Madrida, tzv. Habsburškog , odnosno austrijskog dijela, koji krase fasade s bogatim ornamentima. Sve fasade su obnovljene i savršeno očuvane,

manifestacijom Jagnjedovečka legenda 1642. Jagnjedovčani su, naime, te godine od cara Ferdinanda III. Habsburškog dobili dozvolu za naseljavanje. Potpisivanje dozvole, u ulozi kralja Ferdinanda, u subotu je odobrio gradonačelnik

romantičnog dvorca Miramare koji je smješten na strmim stijenama tik do mora â to je bio dvorac cara Maximilliana Habsburškog i njegove supruge Charlotte, belgijske princeze.

na saboru u Cetingradu 1. siječnja 1527. hrvatsko plemstvo je očitovalo svoja prava birajući za hrvatskoga vladara habsburškog nadvojvodu Ferdinada. Ta odluka bila je zapravo unaprijed određena u više opetovanih ugovora između mađarskih i

Praškoci bili su vojni časnici na granici prema Otomanskom Carstvu. Pronađen je i novac iz vremena Fridricha III. Habsburškog , s datumom kovanja nakon 1457., ugarski denari s prikazom Majke Božje, kovani od 16. do 17. stoljeća, kojih je

. Krajem godine na saboru u Cetinu sastao se jedan dio hrvatskoga plemstva i 1. siječnja 1527. god. izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Tom je prilikom grb s kvadratima prvi put korišten na hrvatskom državnom dokumentu. Novi kralj je