: ja sam malo zbunjem hoćeš se tući ili plesati Hadrijana 10 / b Osijek u predavaonici K2-1 održati će se promocija Mobilnih aplikacija Elektrotehničkog fakulteta ETFOSmobi.

dan), petak (peti dan), subota koja je nastala od riječi sabbat što znači odmor, mir. Tek u drugom stoljeću p. Kr. car Hadrijan zabranio je kršćanima slaviti subotu i premjestio je neradni dan na« nedjelju »dan Sunca. Pitajte dijete kojim danima

Mursu s Aquincumom (današnjom Budimpeštom) i ostalim gradovima Gornje Panonije. Zbog toga značenja Murse rimski car Hadrijan je, vjerojatno 124. godine, dodijelio naselju status kolonije s punim civitetom (Colonia Aelia Mursa).

bili griješni, ipak nije zapustio Crkve, nego je na različite načine kažnjava, kori i popravlja. Evo kako je papa Hadrijan VI. govorio 1522 god., kad su buknule svađe s protestantizmom: Otvoreno ispovijedamo da Bog dopušta da se dogodilo ovo

prošlosti, koja bi bila definirana od strane Učiteljstva ". Kao jedan od usamljenih primjera podsjeća se na papu Hadrijana VI. iz g. 1522. koji je osuđivao grijehe iz toga doba, točnije one njegova prethodnika Lava X. i njegove kurije, no ipak

države. Kult R. kao boginje, pokroviteljice Rima, ponikao je poslije podizanja hrama R. i Venere na Via sacra od cara Hadrijana (117. - 138.). Glava R. sa šljemom prvo se pojavljuje na Aes grave. Roma se viđa i na aversu rana srebrna novca, koji se

s koprenom preko lica. Obično stoji, rjeđe sjedi. Pored nje stoji dijete ili ga ona drži u naručju. Na novcu se javlja od Hadrijana (117. - 138.) pa do Magnae Urbisae (283. - 285.). Posebno često se pojavljuje na novcu rimskih carica.

prikazivana je kao žena koja stoji i u ruci drži atribute - rog izobilja, teseru ili skiptar. Na novcu se javlja od Hadrijana (117. g.) do Konstantina I (337. g.).

u liku žene, koja sjedi i ima ispruženu desnu ruku, dok joj je u lijevoj žezlo. Pojavila se na rimskom novcu u vrijeme Hadrijana (117. - 138.), a javlja se s dodacima I. Augusta, I. pia, I. fecunda itd.

i Rim. Na novcu Aleksandrije i mnogih gradova zapadnog i istočnog Sredozemlja, a također i na novcu rimskih careva od Hadrijana (117. - 138.) dalje, ona je prikazivana sa svojim atributima: žezlom, rogovima izobilja, sunčanim diskom između

djelom okružena djecom. Natpisi su bili različiti: H. Augusti, H. populi Romani, H. Temporvm itd. Na novcu se nalazi od Hadrijana (117. - 138.) do uzurpatora u Britaniji Alectusa (293. - 296.).

107. - 131.) više je puta bio pobjeđen od Trajana, koji je 116. na partsko prijestolje postavio Partamaspata. No, Hadrijan je naknadno morao vratiti Hosroju veći dio njegova teritorija (123.). Za vrijeme vladavine Vologeza III. (148. - 191.

u njoj vlada. U njegovo vrijeme Europa se raspada politički, vjerski i kulturalno. On, primjerice u Poslanici papi Hadrijanu VI, upozorava na metafizičke korijene Europe, tj. na njezino jedinstvo i zajedništvo koje svoj izvor ima u kršćanskoj

, najstarije kršćanske spomenike Rima, te baziliku Svete Marije Velike, u kojoj su Ćiril i Metod u 9. stoljeću papi Hadrijanu II. na odobrenje donijeli bogoslužne knjige pisane glagoljicom na staroslavenskom jeziku, a Papa ih je odobrio i time