politička zbivanja, pobune oko njih i za židovske poslove A zapravo to je iskrivljena povjesna slika koja nam daje lažnu sliku i skriva da su krščani sudjelovali u pobuni 70 godine i dijelili sudbinu svoga naroda Istovremeno povjesničar Hegesip iz 4 st piše legendu kao povjest o tome kako krščani tobože napustili Jeruzalem. A poslije 70 god nema pomena o prvim krščanima u povjesti Čitam ovo šta je napisao ljetopisac i ne mogu vjerovati vlastitim očima Da je religija čuvala

. Taj tekst je napisao Hegesip. O tome ču pisati kasnije. Iako je to krščanska legenda, narodno vjerovanje kojemu se na može vjerovati To je ona priča kako je tobože crkva pobjegla u Pelu u TransJordaniji Osim Josipa, o smrti Jakova, govori i Hegesip , palestinski krščanin, iz 2 stoljeća Ta legenda o smrti Jakovljevoj potječe iz nežidovske crkve u Aeliji Kapitolini ., Rimskom gradu izgrađenom na ruševinama Jeruzalema O Jakovu on piše kao je Jakov bio revan u prakticiranju Judaizma ,

drugačije. A bio je i optužen u Jeruzalemu zbog svoga učenja i spasili su ga Rimljani. O čemu onda Metal priča 57. Židovski povjesničar Josip govori o mnogim stvarima. Djela apostolska i Pavlovi spisi, Evanđelja i krščanski pisac Hegesip , ali sve je to malo i u istraživanju se moraju napraviti zaključci 58. Ja da ne kužim ni povjest ni bibliju. A Metal ne kuži o čemu pišem. Ali dobro. Pošto se ne razumijem u teologiju to samo znači da mislim svojom glavom jer bih u protivno morao

apologetici Sada vidimo kako se otkrivaju tajne i misterije čudnog opisivanja Jakova koji je bio i brat Isusov i glavar crkve. A vidimo da je tekst Josipov sa manama Ali postoji još jedan tekst o smrti Jakovljevoj. Taj tekst je napisao Hegesip . O tome ču pisati kasnije. Iako je to krščanska legenda, narodno vjerovanje kojemu se na može vjerovati To je ona priča kako je tobože crkva pobjegla u Pelu u TransJordaniji Osim Josipa, o smrti Jakova, govori i Hegesip, palestinski

po ebionitima ', ' Aramejskji Matej ', te ' Evandjelje po Egipćanima '. Koristili su ga, citirali ga i spominju ga mnogi crkveni bogoslovi poapostolskog hrišćanstva: Jeronim, Origen, Eusebije, Klement Aleksandrijski, historik Hegesip , Epifanije Kiparski, ... Hieronymus koji je ' Evandjelje po Jevrejima ' preveo na grčki i latinski ( De viris illustribus, cap. 2 ) u svome polemičkom spisu ' Protiv Pelagija ' ukazuje da je u njegovo vreme izvorni tekst datog Evandjelja

) predao je caru Hadrijanu svoju ' Apologiju ', zauzevši se tako kod rimskih vlasti za pravnu zaštitu hrišćanstva i pokazavši neosnovanost pakosnih optužbi da je hrišćanstvo ' bezbožnički ' kult, zato što ne poštuje rimske državne bogove Hegesip ( H g sippos ). Najraniji hrišćanski historik iz jevrejstva, rođen početkom II stoleća. Autor je dela ' Sećanja ' ( u pet knjiga ), koje je samo u fragmentima sačuvano. Posle 155. godine boravio je duže vremena u Rimu, vodivši sa tamošnjim

godine. A sa Njma su nestali i svi eventualni pisani dokazi iz kojih bi se direktno saznalo o tim razlikama Stoga se dokazi mogu naći u: Djelima Apostolskim, Pavlovim Spisima, dokumentima sa kraja 1 stolječa, tradicije, krščanskog pisca Hegesipa i Klementinske literature i povjesničara Josipa Ali pravih je podataka malo i nesigurni su Pavle nigdje nije sustavno izložio svoju doktrinu. Ostavio je Pisma i Životopis. Iz tih tekstova se može naslutiti o tim razlikama između dvije

našao u Ateni. Izgubljen je ' Dijalog Papiska i Jasona ' od Aristona iz Pele, u kome autor, po kazivanju Klementa Aleksandrijskog, pokazuje Jevrejima da su starozavetni proroci najavili Hrista Božijeg. Nestala su ' Sećanja ' u pet knjiga Hegesipa ( Heg sippos ), koji je pripadao prvom poapostolskom pokolenju. Nestalo je nekoliko spisa Justina Filosofa, uz pomoć kojih bi lakše doživeli i shvatili rano hrišćanstvo: ' O vrhovnoj Božijoj vlasti ', ' O duši ', ' Protiv Markiona ', ... U

napisao to Evanđelje i da se ono s pravom smatra dijelom Božje Riječi. Cyclopedia McClintocka i Stronga navodi: Retke iz Mateja citiraju Justin Mučenik, nepoznati autor pisma Diognetu ( vidi Ottovo djelo Justin Mučenik, II. svezak ) , Hegesip , Irenej, Tacijan, Atenagora, Teofil, Klement, Tertulijan i Origen. Pritom čak nije toliko važno što oni citiraju Mateja, nego je važan način na koji ga citiraju prirodno, kao vjerodostojan izvor, bez trunke sumnje. Zato smatramo

ulje je bio Duh Sveti, Božiji Sjaj: » Nečistim smatraju mazanje / tela / uljem, pa ako je neko namazan protiv svoje volje, pere telo, jer hrapavu kožu smatraju lepom. « ( ' Judejski rat ', II, 8, 3 ) Eusebije Kajsarejskii nešto slično ( od Hegesipa ) prenosi za episkopa Crkve u Jerusalimu Jakova Pravednika: » ... Nije se ukrašavao uljem i nije odlazio u / javne / banje. « ( Historija Crkve, II, 23 ) Rimski mnogobožac Kekilije prebacuje hrišćanima: » Vi cvećem ne ukrašavate svoje glave ,

krova / Hrama / i zatim ga do smrti tukli štapovima za valjanje sukna, i drugi kome su odrubili glavu '. « ( ' Historija Crkve ', II, 1 ) Jakov Pravednik, znameniti službenik Hrama, koji je ubijen uz hram, blizu Hrama je i sahranjen, kako prenose Hegesip ( II, 23, 18 ) i monahinja Egerija: » U crkvi koju nazivaju Sveti Sion, nalazi se presto Jakova, brata Gospodnjeg, koji je sahranjen pored Hrama. « ( Petar Đakon: ' O svetim mestima ', E ) U ' Bakrenom svitku ' sa Mrtvog mora pominje se grobnica i

Sofiji ': » ... Uskliknuo je Isus, okrenuvši se k četiri ugla sveta sa Svojim učenicima, koji su svi bili odeveni u lanenu odeždu, i kazao je: ' IAO. IAO. IAO '. « ( Pogl. 136 Za prvog episkopa Crkve u Jerusalimu, Jakova Pravednika historik Hegesip ukazuje: » Nosio je najobičniju, lanenu odeždu. « ( Citirano kod Eusebija: ' Historija Crkve ', II, 23 ) Opisujući dugokose ( rane ) hrišćane u okolini Aleksandrije Filon Aleksandrijski naznačuje da su nosili bele tunike i bele ogrtače ( ' O

redu neophodno, zato što su te dve religije, iako neprijateljske jedna drugoj, ipak iznikle iz jednoga istočnika; hrišćani su proizišli iz judejaca: ako bi se uništio koren, to bi brzo usahnulo i svo rastinje. « ( II, 30, 3 ) Historičar Hegesip svedoči da je Jakov Pravednik, Isusov brat, mogao da ulazi u Svetinju Hrama, i da se tamo moli, što nam verovatno hoće reći da je on vršio i hramsko-sveštenu razrednu službu, koju je ranije imao i Zaharija, Jovanov otac, ili da je kao nazirski