i Haagu se održavao 13. međunarodni oftal ¬ mološki kongres, na kojem su A. Botteri i V. Lušić-Matković zastupali Jugosla ¬ vensko oto-neuro-oftalmološko društvo. Botteri je bio u skupini koja je ras ¬ pravljala o pretrazi oštrine vida, o

športski klub i bio je četvrti po snazi u gradu. Od 1945. djeluje u sastavu Fiskulturnog društva Lokomotive. U prvome jugosl . prvenstvu 1947. nastupa u I. ligi i zauzima 7. mjesto. Kao drugi po snazi zagrebački klub Lokomotiva se u I. ligi

prema spomenutoj studiji »Masenbeitritte...«, za koju je prvak srpske historiografije Stanoje Stanojevic ( Jugosl . istor. casopis, III., 376) rekao, da je u cijelosti dokazala svoj predmet, a time i prelaz katolika trebinjske

do 1939. kada je ušla u sastav Banovine Hrvatske. Iako je nakon na pada njemačkih i talijanskih postrojbi na Kraljevinu Jugosla viju i uspostave Nezavisne Države Hrvatske u mjesecu travnju 1941. Imotska krajina ušla u sastav velike župe Cetine,

kraj Kopra (1947). Zona A i Zona B STT-a vodile su različitu škol. politiku, a Zona B se nakon 1950. prilagođavala jugosl . modelu. To je vrijedilo i za tal. škole, koje su nakon priključenja FNRJ djelovale i dalje u istom broju kao u škol. god.

Jugosla (o) venski odbor na Krfu ćiriličnim podpisom Ante Trumbića na ćirilicom nadrljanoj Krfskoj deklaraciji 1917., kao

teritoriju, odvijala uz početne teškoće. Stajalište hrv. i slov. komunista o borbi za priključenje Istre budućoj jugosl . zajednici nije u početku nailazilo na odobravanje KP Italije, što je otežavalo razvijanje mreže NOP-a, posebno u

bivše pripadnike tal. i njem. vojske, internirce, pripadnike Specijalnih bataljuna (Battaglioni speciali) i jugosl . prebjege Saveznicima (u sjev. Africi i dr.) koji su se željeli priključiti NOV-u. Za njih je u Bariju djelovala

zavodu sv. Jeronima u Rimu, a 1941 47. u Bogoslovskom sjemeništu u Zagrebu. Od 1947. obavlja dužnost administratora jugosl . dijela biskupija Tršćanske i Koparske (apostolska administratura). Imenovan je i punim administratorom na tome

njegovoj osobi bila ujedinjena istarska Crkva, iako još (do 1977) formalno podijeljena u Porečko-pulsku biskupiju i jugosl . dio Tršćansko-koparske biskupije. Sustavno je sa suradnicima radio na školovanju budućih svećenika, te je 1955. u

njemu je odgovoran, a ovlasti mu se određuju prigodom imenovanja. Nakon Pariških mirovnih ugovora (1947) na području jugosl . dijela Tršćansko-koparske biskupije osnovana je posebna apostolska administratura. Njezin prvi upravitelj bio

u sastav obnovljene Jugoslavije pod vlašću komunista. Nakon slobodnih izbora u proljeće 1990., H. postupno napušta jugosl . zajednicu. Kada je Sabor 25. 6. 1991. na temelju referendumske odluke proglasio neovisnost i suverenost Republike

zatim prof. Durbešić u ime ličnih prijatelja pokojnikovih, Slavko Jutriša u ime novinarskog udruženja, Grkinić u ime jugosl . sokolaša, dr. Turina u ime dobrovoljaca, te dr. Mikuličić u ime Hrvatskog Sokola na Sušaku i Vrkljan u ime omladine. Na

govori predsjednik Hrvatskoga Caritasa biskup Josip Mrzljak: 060 888920 (3,66 kuna po svakom pozivu) jugosl . reprezentativac (Zagreb, 1934), napadač. Nastupao za zagrebačku Lokomotivu (1950 56), potom za Hajduk (1956 64)