u Hrvatskom zagorju, započinje Tjedan kajkavske kulture koji mnoštvom priredaba promiče i njeguje kajkavski jezik i kajkavsku kulturu. Djeca se okupljaju na svojim svečanostima kajkavske riječi, pjesme i običaja, nazvanim Kaj u riječi, pjesmi

Marije Čedermas, učenice 5. B razreda. Nagrada za drugo i treće mjesto bio je časopis Drvo znanja. Kajkavsku liriku Moslavine, osvojila je Martina Kuhta, učenica 7. B razreda za pjesmu Selo moje malo napisanu na kajkavskom

oko 1.800. riječi. Skupio je Narodne pripovjedke u Varaždinu i okolici (1858. i 1890., djelomice izmijenjene) i kajkavsku leksičku građu koja je većim dijelom ostala neobjavljena. Jedan dio je pridodao Slovensko-nemškom slovaru koji je

Tjedna Kajkavske kulture, najveće kulturne manifestacije kajkavskog govornog područja čiji je cilj čuvati kaj, te kajkavsku kulturu i tradiciju.

iščitavanja. Histrioni i ove godine svojom novom komedijom na Opatovini oživljavaju duh Zagreba između dva rata, kajkavsku riječ i preporučaju Vam sjajnu zabavu.

krugovima doseljenima nakon 1945. Svrati na poneku misu, komemoraciju komunističkim žrtvama ili događaj vezan uz kajkavsku kulturu pa bumo se vidli. Ali kao što je rekao Ante nemaš ti hrabrosti reći nekome nešto u oči. Preporučam ti knjigu Darka

orkestar HRT-a sudjelovale instrumentalne skupine učenika OŠ iz Zagreba i Varaždina. kajkavsku riječ i kajkavski melos, učenici su joj zapažene nastupe i nagrade ostvarivali i na Festivalima dječjih kajkavskih

poznatih Fakina). U želji očuvanja glazbenog nasljeđa hrvatskog kajkavskog kulturnog izričaja, zaljubljenika u kajkavsku baštinu te privrženika popevke i običaja sjeverozapadne Hrvatske održava satove učenja tambure po školama.

su uz male pjesnike u programu sudjelovale i učiteljice pjesnikinje, koje su pročitale svoje pjesme i tako zaokružile kajkavsku reč od najmlađe do najstarije dobi.

Netopir i črni ljudi«, roman, VBZ, Zagreb, 2009. kajkavsku inačicu Orwelove »Životinjske farme«, a nekoć omiljeni SF-časopis Futura u svojim prvim godištima skoro redovito

OŠ IVANA PERKOVCA U ŠENKOVCU kajkavsku ikavicu, koju vodi učiteljica razredne nastave Jasna Horvat. Njegovanje kajkavske ikavice, donjosutlanskoga

valjalo objelodanjivati s naglascima, kako je to i inače uobičajeno za hrvatsku dijalekatnu poeziju, čakavsku i kajkavsku . Za štokavsku je dijalekatnu poeziju to naglašivanje također vrlo bitno budući da se često od književnoga izričaja

Hrvatskog Zagorskog Društva Književnika ', poznatog po svojim mnogobrojnim književnim djelima vezanim uz hrvatsku kajkavsku dijalektnu poeziju, a koji je svojim životnim djelima uveliko pridonio razvitku naše Općine, kao i šire okolice

sastav iz Lučelnice, dramsko-scensku grupu iz Klanjca, lutkarsko-recitatorsku grupu iz Lučelnice, kajkavsku skupinu iz Klanjca, folklornu grupu iz Klanjca i Lučelnice, literarnu grupu iz Klanjca te uz učenike dodatne nastave

Benc, slijednik popularnih obiteljskih virtuoza tamburice Braće Benc, oplemenjuje i nadopunjava zagorsku i opće kajkavsku baštinu lijepe i prepoznatljive kajkavske glazbene slagalice.