samostana. Prema legendi je baš na Lokrumu spas od brodoloma našao Richard I. Lavljeg Srca, vraćajući se 1192. godine s križarskog pohoda iz Palestine. Zavjet po kojemu će, ako se spasi, izgraditi crkvu na mjestu spasenja, djelomično je ispunio.

vidljiv je i na glazbenom polju, pa tako krajem tridesetih djeluju tri mjesne glazbe Hrvatska narodna, Sokolska i Križarska .

Venecije, Dubrovnika i Splita. Bilo kakav mir s omiškim gusarima je trajao kratko tako da su se protiv njih vodila dva križarska rata. Prvim ratom u kojem su pobijedili gusari, zapovijedao je papa Honorije III 1221. godine i bio je to odgovor na

ratom u kojem su pobijedili gusari, zapovijedao je papa Honorije III 1221. godine i bio je to odgovor na napad gusara na križarskim brodovima koji su plovili za Palestinu.

III 1221. godine i bio je to odgovor na napad gusara na križarskim brodovima koji su plovili za Palestinu. križarski rat bio je izgubljena bitka za omiške gusare. Vodili su ga Mlečani 1286. i 1287. godine i to je bio kraj moći knezova

cilja, da rade na duhovnoj obnovi hrvatskog naroda. Odaziv tome pozivu znak je prave kršćanske svijesti. Eto tu bitnu križarsku zadaću potvrđuje i lozinka s rječju apostolat.

koncepcija Isus Krist, njegova nauka i njegovo evanđelje, i ništa više. Križarske organizacije

nas. I mi smo jedni od krvnika što šibaju bičem i zabijaju čavle. Križarska organizacija priredila svečanu akademiju povodom Papinog dana u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog

u Gospodnjem vinogradu. Križarska organizacija održala je redovitu Glavnu godišnju skupštinu. U Velikoj dvorani Nadbiskupskog duhovnog stola

je redovitu Glavnu godišnju skupštinu. U Velikoj dvorani Nadbiskupskog duhovnog stola okupili su se predstavnici križarskih društava koja danas djeluju u Hrvatskoj. Namjera je bila podsjetiti Križare što se sve ostvarilo protekle godine te

i razonodu. Program odvijanja susreta sadržavao je okupljanje preko 50 predstavnika križara: Središnjeg križarskog vodstva iz Zagreba, križarskih društva iz Slatine, Požege, Ogulina, križarskih društva iz Karlovca, odnosno

susreta sadržavao je okupljanje preko 50 predstavnika križara: Središnjeg križarskog vodstva iz Zagreba, križarskih društva iz Slatine, Požege, Ogulina, križarskih društva iz Karlovca, odnosno križarskog bratstva i križarskog

predstavnika križara: Središnjeg križarskog vodstva iz Zagreba, križarskih društva iz Slatine, Požege, Ogulina, križarskih društva iz Karlovca, odnosno križarskog bratstva i križarskog sestrinstva iz Dubovca te domaćina, križarskog

vodstva iz Zagreba, križarskih društva iz Slatine, Požege, Ogulina, križarskih društva iz Karlovca, odnosno križarskog bratstva i križarskog sestrinstva iz Dubovca te domaćina, križarskog društva Dragutin Fifka iz Josipdola i

, križarskih društva iz Slatine, Požege, Ogulina, križarskih društva iz Karlovca, odnosno križarskog bratstva i križarskog sestrinstva iz Dubovca te domaćina, križarskog društva Dragutin Fifka iz Josipdola i križarskog