1945. godine partizani pobili desetke nevinih civila među kojima i tadašnjeg župnika Gospića Dragutina Kukalja . O značaju Kanjiže u povijesti Gospića govorio je ravnatelj Državnog arhiva iz Gospića Ivica Mataija

predstavljanja, sudionici su na oranici pored zgrade zapalili svijeće u čast ubijenih Gospićana kao i svećenika Kukalja . Ivica Mataija obećao je ispred Ličko-senjske županije i grada Gospića da će se uskoro na tom mjestu

prešućuju ih i oni koji kao duhovni predvodnici to nikako ne bi smjeli . Naglašavanje i isticanje žrtve popa Kukalja i tek usputno spominjanje drugih brojnih žrtava, kod starih Gospićana nailazi na negodovanje . Nažalost

djelovanja DPD sv. Rok, 1933. godine prihvaćen je prijedlog prosvjetnog predsjednika vlč . Dragutina Kukalja , da se započne gradnja društvenog doma . U tu svrhu je u lipnju 1933. kupljeno zemljište od Rozalije

nada župljana da će do sljedeće obljetnice biti dostojno obilježeno mjesto koje čuva spomen na vlč . Kukalja , važnog liturgičara naše domovinske Crkve koji je u tu svrhu izdao četiri knjige . Istoga dana gospićka

govora . Dr. Veronika Reljac obradila je mariologiju i marijansku pobožnost u spisima svećenika Dragutina Kukalja ( 1945. ), koji ju je širio u spisima publicističke razine, ali cjelovita teološkog sadržaja . Promicatelj

Starčeviću izlagali su dr. Marko Medved i dr. fra Bruno Pezo te o marijanskom štovanju u djelima Dragutina Kukalja mr. Veronika Reljac . Fra Gabrijel Jurišić je predstavio mučenike Gospićko-senjske biskupije, a dr.

putu prema bolnici uhvate, odvedu u vojarnu i strijeljaju 4. IV . 1945. Prema Spomenici župe Gospić, Kukalja su iz bolnice, gdje se sklonio, odveli u partizani zajedno s drugim svećenicima i bolničkim osobljem

ulazeći u Gospić započele " čišćenje " . Tzv. NOB odvela je tadašnjeg gospićkog župnika vlč . Dragutina Kukalja u Kanižu Gospićku ter ga ubila i zajedno s nekoliko desetaka ubijenih mještana zakopala u vojničke

u Ogulin 1937. Bila je to je želja nas franjevaca tu doći, ali i želja tadašnjega župnika Dragutina Kukalja kojega su 1945. ubili partizani u Gospiću «, kaže o. Blekić . » Po dolasku franjevaca glagoljaša,

Velebita osnuje biskupija, popa dr. Frana Biničkog, uglednog borca protiv liberalizma, vlč . Dragutina Kukalja , poznatog međuratnog liturgičara, vlč . Josipa Kapša, vlč . Petra Butkovića i fra Ivana Savića,

Kaćunko pohodili su neobilježenu masovnu grobnicu u Kaniži Gospićkoj te povodom imendana vlč . Dragutina Kukalja zapalili svijeće i pomolili se na mjestu gdje je ubijen od partizanske jugovojske 5. travnja 1945.

naredni je uzor koji se trudio da narod što bolje upozna svete obrede i sudjeluje u njima . Uz Dragutina Kukalja biskup nabraja i ostale svećenike žrtve totalitarističkog režima na području današnje biskupije : Dragutin

Tratine, Financije, kako se sve isti prostor zove, do gospićke katedrale u spomen na popa Dragutina Kukalja , koji je doista žrtva partizanskih zločinaca, a ubijen je manje iz nacionalnopolitičkih razloga,

utemeljitelje školstva u Lešću, Dragutina Šepera, uzornog župnika i velikog radnika u Tounju, Dragutina Kukalja , ogulinskog župnika i priznatog liturgičara koji je tragično stradao 1945. u Gospiću, Dragutina Fifku