je stvaranje sinteze najmanje triju elemenata: povijesnoga značaja Gospina otoka, oblikovanja pravoga liturgijskoga prostora i oblikovanja bazilike u duhu moderne arhitekture. Projekt je zahtijevao skladno prožimanje svih triju

i formu svetoga. Liturgija se preslikava u arhitekturi. Prva i temeljna faza projektiranja bila je razvijanje liturgijskoga koncepta. U liturgijskom konceptu nalazi se snaga ove bazilike.

moglo bi se reći da na tom mjestu povijest ne šuti. Želio sam da ona bude vidljiva i opipljiva u novoj bazilici. Što se tiče liturgijskoga prostora, želio sam da i on bude spoj tradicije i suvremenosti. Zbog toga smo svako pojedino mjesto oblikovali

. Liturgijskoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije; član Nadbiskupijskoga odbora za sakralnu umjetnost Zagrebačke

Josipi... liturgijskoga slav lja, mnoštvo drugih izražaja pobožnosti imaju za predmet Kris tovo Srce. Nema dvojbe daje pobožnost

(f 1690.), kojoj je Gospo din opetovano pokazivao bogatstva svoga Srca; sv. Ivan Eudes (t 1680.), promicatelj liturgijskoga štovanja Presvetoga Srca; sv. Klaudije la Colombiere (f 1682.), sv. Ivan Bosko (t 1888.) i drugi sveci i svetice bili su

Ljubenko. liturgijskoga slavlja ' koje je s okupljenima podijelio prof. dr. Ante Crnčević, nakon čega su prisutni ostali u šutnji

: dijelove bizantskog crkvenog pjevanja, korištenje elemenata gregorijanskog te drugih oblika zapadnoeuropskoga liturgijskoga pjevanja, do usvajanja specifičnih karakteristika hrvatske vokalne folklorne glazbe lokaliteta na kojima je

(ugl. dvoglasni), nastajali su u starim tonalitetima, a novije inačice također u duru. Sadržavaju značajke biz. liturgijskoga pjevanja (A. Gastoué), gregorijanskoga korala i hrvatskih folk. napjeva, poglavito od XVIII.st., od kada su u

bizantskoga crkvenog pjevanja, korištenja elemenata gregorijanskoga pjevanja i drugih oblika zapadnoeuropskoga liturgijskoga pjevanja, do prihvaćanja specifičnih karakteristika svjetovne vokalne folklorne glazbe lokalitetâ na kojem

razdoblje označuje i svojevrsnu deklinaciju glazbenog zapisa zagrebačkoga obreda, praćenu očito bogatom praksom liturgijskoga pjevanja supra librum. Smanjuje se potreba za notnim zapisom, a zagrebačke rukopisne knjige dobivaju i svoje prve, u

koju Sveto pismo prenosi riječju te pomažu da se razbudi i hrani vjernička vjera. liturgijskoga vremena? Središte liturgijskoga vremena jest nedjelja, temelj i jezgra čitave liturgijske godine kojoj je vrhunac u

te pomažu da se razbudi i hrani vjernička vjera. liturgijskoga vremena jest nedjelja, temelj i jezgra čitave liturgijske godine kojoj je vrhunac u godišnjemu slavlju Vazma,

i izvevši s glazbenim suradnicima dvadesetak, široj javnosti manje poznatih, hrvatskih nabožnih napjeva iz liturgijskoga i tradicijskoga obredno-običajnoga, koledarskog te zadružno-obiteljskog života uz adventsko, božićno,