slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "prćića".
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
kutija otvoreno je ovo druženje i akcija uz prigodne govore glavnog urednika National Geographic Hrvatska g. Hrvoja Prćića te Damira Zuruba, predsjednika Ronilačkog kluba Roniti se mora.
, stare preko stoljeća, ugostila je 18. travnja, promociju najnovijeg, dvanaestog romana subotičkog pisca Dražena Prćića pod nazivom »Dogovoreni brak«. Riječ je o suvremenom, ljubavnom i zavičajnom romanu, budući se njegova radnja odvija
Sporovi o natpisima na latinici tinjali su u cijelome međuratnom razdoblju. Jedan je od primjera za to i traženje Ive Prćića , gradskog odbornika, 1933. na sjednici gradskog odbora da se na zgradu gimnazije stavi natpis i latinicom, budući da
1937. godinu) posvetili su toj temi jedan broj. U izdanju Matice subotičke pred čitateljstvom se pojavila i knjiga Ive Prćića Subotica i Bunjevci.
Bačkoj nije do kraja završio tih godina. [ 4 ] Suradnja i bliskost je postojala, pa je indikativan slučaj novinara Miška Prćića , bunjevačkog Hrvata, koji iako se izjašnjavao Jugoslavenom, uređivao je od 1925. do 1929. subotičke Hrvatske novine
dramskih tekstova ' Igra opasnih pojedinosti ', koje je autor srijemski Hrvat Stjepan Bartoš, i osvrt na roman Dražena Prćića ' Uzmi sve '. Zatim tu su i Bunjevačko - hrvatske teme Đure Frankovića, tekst Petka Vojnića Purčara o narodnim pjesmama s
" Tavankut osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine, koja je djelovala u to vrijeme, uz potporu Ivana Prćića Gospodara i Većeslava Omahena, tadašnjih seoskih učitelja. Svoj rad Društvo je prvobitno zasnivalo na prikazivanju
pjesama Jasne Melvinger, Petka Vojnić Purčara i Vojislava Sekelja, zatim zbirka novinskih komentara Milivoja Prćića , zbirka pripovjedaka Balinta Vujkova, romani Dražena Prćića (dva izdanja) i Vladimira Bošnjaka, te kapitalno djelo
Sekelja, zatim zbirka novinskih komentara Milivoja Prćića, zbirka pripovjedaka Balinta Vujkova, romani Dražena Prćića (dva izdanja) i Vladimira Bošnjaka, te kapitalno djelo - fotomonografija »Dužijanca«.
manji. To možemo zahvaliti urednicima Borivoju Jurkoviću (i sam ZF pisac i prevodilac), Milivoju Pašičeku i Hrvoju Prćiću (također ZF pisac) i ostalim članovima uredništva. Recenzenti domaćih priča bili su Želimir Koščević, Krsto A.
književnoga kruga (Lazara Franciškovića, Mirka Kopunovića, Lazara Merkovića, Milovana Mikovića, Dražena Prćića , Milivoja Prćića, Zvonka Sarića, Vojislava Sekelja, Petka Vojnića Purčara, Ante Vukova, Željke Zelić, Tomislava
kruga (Lazara Franciškovića, Mirka Kopunovića, Lazara Merkovića, Milovana Mikovića, Dražena Prćića, Milivoja Prćića , Zvonka Sarića, Vojislava Sekelja, Petka Vojnića Purčara, Ante Vukova, Željke Zelić, Tomislava Žigmanova) i
u razdoblju između 1954. i 1955. U poeziji je dan izbor pjesama Mile Stojića i Mladena Šimića, a u prozi priče Milivoja Prćića , Dražena Prćića i Dejana Ušumovića, odnosno poglavlje romana Vladimira Bošnjaka. U rubrici Likovna galerija Olga
1954. i 1955. U poeziji je dan izbor pjesama Mile Stojića i Mladena Šimića, a u prozi priče Milivoja Prćića, Dražena Prćića i Dejana Ušumovića, odnosno poglavlje romana Vladimira Bošnjaka. U rubrici Likovna galerija Olga Kovačev-Ninkov