, osteoporoza, neurološki poremećaji sa slikom epilepsije, polineuropatije, teške miastenije kao I nekih enokrinoloških bolesti. TIHA CELIJAKIJA Tihi oblik ili tzv asimptomatski oblik

grupa bolesti. Zapravo, u mnogim se bolestima mogu naći neka ( auto ) antitijela ( primjerice u miasteniji gravis, koju smo spomenuli u prošlom nastavku kao neuromuskularnu bolest ), a simptomi koje

se može prezentirati slikom epilepsije, cerebelarne ataksije, polineuropatije i miastenije . Treba je stoga tražiti kod osoba s kasnijim razvojem puberteta, kod neuobičajenih problema s

prezentiraju se slikom epilepsije, cerebelarne ataksije, polineuropatije i teške miastenije . Bezglutenska dijeta i ovdje može imati presudnu ulogu u nestanku simptoma bolesti. U većeg

metritis upala maternice. metroragija svako krvarenje iz maternice koje nije menstruacija . miastenija gravis kronična bolest označava je mišićna slabost i iscrpljenost. migrena skupina simptoma

, lipida i dr. tvari ); mišićna oboljenja združena s zloćudnim bolestima; slabosti mišića kod miastenije gravis, talasemije, tumora mišića te druga oboljenja mišića nepoznatog ili nejasnog uzroka .

sv. Margareti Mariji Alacoque i Presvetom Srcu Isusovu te sv. Faustini i Milosrdnom Isusu . Miastenija gravis autoimuna je bolest koja se očituje zamaranjem i slabošću skeletnih mišića. Uzrok joj

neuromišićne spojnice. Neuromišićne bolesti čini velika skupina oboljenja živaca i mišića . Miastenija gravis je bolest kod koje nema promjena na živcima i mišićima, ali postoji poremećaj u

se označava slabost mišića, i riječi gravis, što znači ozbiljna, teška. Prvi opis bolesnika s miastenijom u svom je izvješću dao 1672. godine Thomas Willis, engleski liječnik poznat po svojim

, dokazao je 1973. godine, temeljem provedenih eksperimenata na životinjama, da je miastenija autoimuna bolest, odnosno da je posljedica stvaranja antitijela na acetilkolinske

inhibitore acetilkolinesteraze ( lijekove koje i danas koristimo ) u liječenju oboljelih od miastenije gravis. Često neprepoznata MG je stečena bolest, premda postoje i rjeđi nasljedni oblici

na 100 000 stanovnika u Grčkoj do 15 bolesnika na 100 000 stanovnika u Velikoj Britaniji . Miastenija se javlja u oba spola, ali češće u žena, i to u dobi od 20. do 40. godine života, dakle u

pune radne aktivnosti. Kod muškaraca se češće javlja iza 50. godine života. Ranijih godina miastenija se 2 - 3 puta češće javljala kod žena, no sa starenjem populacije omjer između žena i muškaraca

žena, no sa starenjem populacije omjer između žena i muškaraca izjednačio se. Premda rijetka , miastenija nije manje značajna neurološka bolest jer je liječenje te bolesti vrlo učinkovito i bolesnici