on Southeastern Europe. Budapest, 1998 Salopek, Hrvoje. Stari rodovi Ogulinsko-modruške udoline. Podrijetlo, povijest, rasprostranjenost, seobe i prezimena stanovništva Ogulina, Oštarija, Josipdola, Zagorja Ogulinskog , Modruškog i okolnih naselja. Matica hrvatska Ogranak Ogulin, Zagreb 1999 Simoniti, Vasko. Vojaška organizacija na Slovenskem v 16. stoletju. Ljubljana, 1991

smještena na brdu visokom 670 m ili 90 m iznad podnožja brda, a bedemi i kule te unutrašnje građevine temeljeni su na živoj stijeni i potpuno pokrivaju vrh izdužene čunjaste glavice brijega. Pretpostavlja se da je ukupna duljina bedema oko modruškog grada bila 1200 m. Upravo stoga modruške utvrde izgledaju poput idealno utvrđenog romaničkog grada, o čemu i danas svjedoče ostaci njegovih bedema i kula te uz staru prometnu vezu između panonskih i primorskih krajeva izazivaju ushite

vlastelinstvo. Smatra se da je Stjepan Frankopan podigao veliku crkvu u gotičkom stilu jer je oko nje namjeravao sagraditi moderan grad. Ravnica oko novo izgrađene crkve i toka rijeke Mrežnice bila je povoljnija za izvođenje tog nauma od modruškog brda. Njegovima zauzimanjem papa Pio II svojom je darovnicom 1459. god. udijelio posebne oproste crkvi Blažene Djevice Marije od Čudesa. U vrijeme svog nastanka crkva u Oštarijama bila je jedna od najvećih i najljepših gotičkih crkava u

vrijednosti ovog područja. Etnografska i jezična istraživanja kao i istraživanja tradicijske narodne baštine prijeko su potrebna, jer mogući izvori ubrzano i nepovratno nestaju. Katedra je u srpnju 2007. godine izdala prvo godište Modruškog zbornika. Zbornik je zamišljen kao znanstveni godišnjak u kojem bi se objavljivali znanstveni i stručni radovi, tematski vezani uz područje djelovanja Katedre .

u petak 20. studenog održan je u školskoj sportskoj dvorani u Ogulinu okrugli stol na temu drevnog Modruša i Jozefinske ceste na putu između Panonije i Jadrana. Osim toga održano je i predstavljanje trećeg broja znanstvenog godišnjaka Modruškog zbornika. Skup je organizirao i moderirao predsjednik Katedre čakavskog sabora Zvonko Trdić, a uz političke čelnike grada Ogulina i općine Josipdol te franjevce trećoredce iz ogulinskog samostana Sv. Franje Asiškog okupio je niz

tijekom 20. stoljeća. Jer radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi modruškog kraja bila je radost i nada, žalost i tjeskoba vlč. Alojzija Kunce. Dao nam Bog takvih duhovnih pastira koji će nastaviti duhovnu i materijalnu obnovu Modruša i modruškog kraja .

da je samostan mogao biti i drven. Crkva sv. Trojstva ( 6 ) Župna crkva u Modrušu danas je posvećena Presvetom Trojstvu. Nalazi se unutar nekadašnjih gradskih bedema. Niže crkve je lokacija zvana Biskupija, tj. položaj dvora modruškog biskupa ( 140 ). Ovu crkvu ne spominje niti jedan sačuvani povijesni izvor iz predturskog doba. Spominju ju početkom 18. stoljeća Riceputti opisom i Marsili slikom. Crkva sv. Katarine ( 7 ) U povijesnim izvorima iz 1460. ova crkva spominje

kaptol i biskup ( 101 ). Modruška biskupija ima sreću da se u teško vrijeme koje slijedi o njoj brinu muževi snažna karaktera i europske važnosti. Antun Dalmatinac sudjeluje u osnivanju sveučilišta u Budimu, a knjižnica biskupa Nikole Modruškog postaje jezgra u razvoju Vatikanske knjižnice ( 102 ). Prvi modruški biskup je Franjo Modrušanin ( Stipković ), a 1461. nasljeđuje ga poznati humanist, pisac i diplomat Nikola Kotoranin - Modruški. On će najprije doživjeti

sv. Petra i Pavla u Ogulinu, župnik i dekan Ogulinski mr. Tomislav Rogić služio je svetu misu na kojoj je blagoslovio obnovljenu crkvu sv. Petra i Pavla. Riječ je o jednoj od najstarijih crkava ogulinskog kraja koja prema podacima iz Modruškog urbara potječe iz druge polovice 15. stoljeća. Crkva je prema dostupnim podacima proširena s izgrađenim zvonikom 1926. godine. Zadnje tri godine crkva se etapno obnavljala. Prvo je obnovljen krov s tornjem, zatim fasada sa stolarijom a

je djelovao govorili su Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci, akademkinja Anica Nazor, filologinja i urednica ove knjige, fra Kristijan Kuhar i Juraj Lokmer. Kazavši kako je prije Zadra knjiga Od bitija redovničkog " modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje predstavljena u Rijeci, Zagrebu, Gospiću i St. Petersburgu, gdje se čuva njezin izvornik, Crnković je naglasio: - Uistinu bi bilo nepravdedno da ovu knjigu nismo predstavili u gradu u kojem je Kožičić Benja

biskupa ( 103 ). Dvije godine kasnije odlazi u Italiju te vrši razne službe u papinskoj državi, a tu i umire 1480. Na njegovu stolicu pretendiraju čak dva biskupa istodobno. To pokazuje važnost ove biskupije i grada jer se u imenovanje modruškog biskupa uključuju ugarski kralj Matijaš Korvin i papa Siksto IV .. Kralj izabire dominikanca Antuna Braja Dalmatinca Zadranina, koji će upravljati biskupijom do smrti 1490., ali ne u Modrušu nego u Bužanima jer ga Stjepan ne prihvaća .

u Nurbergu 1522. godine kojega je, odjeven u srednjovjekovnu odoru, pročitao član ogulinskog amaterskog kazališta Josip Porubić. Predstavljanje prvog broja "Modruškog zbornika" u Ogulinu Dr. sc. Boris Olujić, urednik prvog broja " Modruškog zbornika "upoznao je prisutne sa njegovom koncepcijom i sadržajem. Mons. dr. sc Mile Bogović u opširnom izlaganju osvrnuo se na sadržaj pojedinih radova te izrazio mišljenje kako je" Modruški zbornik "hvale vrijedno ostvarenje koje

iz ogulinskog samostana Sv. Franje Asiškog okupio je niz znanstvenika s područja povijesne znanosti kao i HPD Klek koji su svojim nastupom utkali kulturnu dimenziju skupu. U nastavku je održano predstavljanje 3. broja godišnjaka Modruškog zbornika o kome je govorio njegov urednik dr. Boris Olujić. Modruški zbornik je jedini znanstveno periodno glasilo u Karlovačkoj županiji koji je jako dobro prihvaćen u znanstvenoj zajednici a treći broj znači još jedna iskorak

. Kunce bi bio protiv toga, već zato jer je u njegovom liku i njegovom četiri desetljeća svećeničkom radu u ovim župama najbolje ocrtana životna situacije ljudi ovoga kraja tijekom 20. stoljeća. Jer radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi modruškog kraja bila je radost i nada, žalost i tjeskoba vlč. Alojzija Kunce. Dao nam Bog takvih duhovnih pastira koji će nastaviti duhovnu i materijalnu obnovu Modruša i modruškog kraja .

. Skup koji je okupio eminentan broj znanstvenika među kojima akademika Petra Strčića, dr. Milana Kruheka i dr. Milu Bogovića, započeo je okruglim stolom na temu uloge Modruša u povijesnoj znanosti Hrvatske. ( Z. R. ) Kod predstavljanja Modruškog zbornika uz autore tekstova svoj osvrt dao je na glasnik povjesničar i gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Govoreći o značaju Modruša, biskup Bogović je prikazao kontinuitet od starovjekovnog Metuluma, preko srednjovjekovnog