spomenik. Autor spomenika je slovenski arhitekt Vitburg Meck. Muncimira naslijedio je oko 910. njegov sin Tomislav (budući kralj) koji je vladao u doba prodiranja mađarskih konjanika, prema
starohrvatska banica na smjeni 9. / 10. stoljeća u južnoj Primorskoj Hrvatskoj. Bila je supruga dalmatinskog bana Muncimira II. (892. - 910.). Kao banica je s njim imala 2 sina: starijeg kralja Tomislava (910. - 929.) koji je prvi naslijedio oca i
sv. Jurja na Putalju a nakon što je zbog posjeda sv. Jurja u Putalju nastala parnica između ninske i splitske crkve, Muncimir je novom ispravom presudio u korist splitskog nadbiskupa. Prijepisi su pisani na pergameni kurzivom XVI. Stoljeća.
najznačajnijih vladara zahvaljujući papinom priznanju, no nije uspostavljao svoju dinastiju nego ga je naslijedio Muncimir , za kojeg se pouzdano ne zna je li unuk ili najmlađi sin kneza Trpimira.
845. Muncimir ¶
odustati od škole i biti ovisna o roditeljima. Financije su okej, vozačka stiže na jesen... Ugl. nemam se na kaj žaliti. muncimir ¶
sagrađenih u doba kneza Trpimira. Muncimir , Svetoslav Suronja, Stjepan Držislav, Dmitar Zvonimir i Petar Svačić.
izlaganje imala je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod naslovom Natpis Kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije te istaknula kako je se s ovim natpisom Kneza Muncimira s lokaliteta na
Natpis Kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije te istaknula kako je se s ovim natpisom Kneza Muncimira s lokaliteta na Uzdolju kod Knina prvi temeljitije i stručno znanstveno bavio fra Lujo Marun. Drugi znanstvenik bio je
stare i dao graditi nove crkve.Nakon njegove smrti Hrvatskom je zavladao posljednji od Trpimirovih sinova, knez Muncimir (892. - 910.). Nastojao je održavati dobre odnose sa splitskom Crkvom, pa je na zamolbu njena nadbiskupa potvrdio
će voditi uspješnu vanjsku politiku.Muncimirovo se sjedište nalazilo u Biaćima kraj Trogira. U Uzdolju kod Knina Muncimir je dao podići crkvu iz koje je sačuvan kameni natpis s uklesanim njegovim imenom i godinom 895. koja nedvojbeno
iz 888. godine prvi put javlja ime Hrvata: CRVATORVM (Kruatorum). Na ostalima, iz 10. st., spominju se knezovi Muncimir , Držislav i Svetislav, sve do kralja Zvonimira s kraja 11. stoljeća.
iz 7. stoljeća, a u župnomu arhivu najstariji prijepisi na pergamentu iz g. 1568 - povelje hrvatskih knezova Trpimira i Muncimira iz 852. i 892. godine - kojima oni poklanjaju i potvrđuju Splitskoj nadbiskupiji posjede oko Svetoga Jurja u Putalju.
smješten dio kamenog odlomka predoltarne pregrade s pleternom ornamentikom i latinskim natpisom, iz vremena kneza Muncimira (g. 892.). Fragment je s tog područja iz nepoznate crkve, ali je mogao biti dopremljen i kod gradnje kaštela u 15. st.
ispravu na oltar obdarene crkve. To je arhaična i vrlo rijetka formalnost koja se nalazi još samo u ispravi vojvode Muncimira od 892. g. Spomen te formalnosti koja se nakon 995. g. više ne pojavljuje u Hrvatskoj dokaz je starine sadržaja isprave.