Piatnje svijesti općenito je tek dodirnuto područje . Jedan od onih koji ga istražuju je Institut za noetiku , koji je osnovao Edgar Mitchell . On se ne slaže ( kao što je objasnio u intervjuu u emisiji NRZ )

on zna da je suština vjere Sloboda . Onâ, koja prve riječi utočišta traži ne od metafizike, ne od noetike , nego od Objave . Savjesti za sol zemlje, jamca nade, vrhovne sutkinje . Onê, koja kaže da bez

psihologije u Zagrebu na Nadbiskupskoj gimnaziji . Habilitirao je 1918. na Mudroslovnom fakultetu temom " Opća noetika " no kao svećenik nije bio prihvaćen . Na Bogoslovnom fakultetu imenovan je nositeljem Katedre za filozofiju

noetičkih znanosti i možete li nam opisati neka istraživanja kojima se bavite u Institutu EDGAR : Veći dio noetike danas je više orijentiran prema javnosti . Imamo malu skupinu znanstvenika, njih desetak, a jezgra

a temeljna je njezinapostavka da je istina " adequatio rei ad intellectus " . Etika se nastavlja na noetiku a zadaća joj je odgovoriti naosnovno filozofijsko pitanje - " Što je čovjek ? " . U radnji sezaključuje

koji poimamo informacije i na naše intuitivne sposobnosti pomoću kojih dolazimo do informacija . Riječ noetika dolazi od grčke riječi nous, a označava nešto što se odnosi na um . Institut noetičkih znanosti osnovao

nevidljivim prijateljom često ostavljamo vidljive . No možeš mi vjerovati da je najbitiniji uzrok . To je noetika Hmmm ... sto nije i kod spoznaje Boga prvo bio jedan tj. prvi koji ga je spoznao A osim toga ... niti

psihologije u Zagrebu na Nadbiskupijskoj gimnaziji . Habilitirao je 1918. godine radom s temom " Opća noetika ", ali kao svećenik nije prihvaćen na Filozofskom fakultetu pa je postao nositeljem katedre za filozofiju

hrvatskog neoskolastika . Njegov opus se izlaže krozdvije grupe filozofijskih disciplina : gnoseologiju ( noetiku ) isocijalnu filozofiju, odnosno etiku . Noetika je prva znanost nakoju se onda nadograđuju sve znanosti

načina na koji su ljudi sposobniji za učiti i prenaučiti se i djelovati na drugim osnovama . Time se bavi noetika , odnosno gnoseologija, ezoterija, religija, psihologija ... Pobijanje vlastite uvjetovanosti lošim

novim društvenim prilikama živi povučeno, mnogo piše, ali ne objavljuje . Važnija su mu djela : Opća noetika , Kant i neoskolastika, Historijski razvitak filozofije u Hrvatskoj, Temelji filozofije, Filozofija

promjena uma, više ne možete biti nasilni, otkrivate sklad i mir u prirodi, kao i mir u sebi . Tako da noetika nije samo znanstvena institucija koja se koristi znanstvenim metodama, već je i aktivistička institucija

mišljenju, DNK još neka iznenađenja Kad ste osnovali Institut noetičkih znanosti, što znači riječ noetika i koja je svrha te zaklade danas, a koja joj je svrha bila kad je osnovana EDGAR : Ništa se nije promijenilo

bila kad je osnovana EDGAR : Ništa se nije promijenilo u ovih 36 godina od kada sam osnovao noetiku . Noetika se odnosi na način na koji poimamo informacije i na naše intuitivne sposobnosti pomoću kojih dolazimo

realizam-agnosticizam itd Autor je više knjiga među kojima : Teodiceja, Uvod u filozofiju, Logika, Noetika , Filozofsko-kršćanska problematika kod Karla Jaspersa, Filozofski pristupi Bogu, Suvremena misao-izazov

naglasio je nadbiskup . U tom je svjetlu posjetio na povezanost ratio ( razum ) i oratio ( molitva ) te noetike ( nauka o spoznaji ) i etike ( nauka o moralu ), istaknuvši da je ih je potrebno gledati i živjeti

Čepulić g. 1922. i 1923. sve filozofske grane prema Donatovoj » Philosophia perennis « počevši od Logike i Noetike pa Cosmologiju, Psyhologiju i Etiku . Svršivši u potpune dvije godine filozofiju nastavlja proučavati

krozdvije grupe filozofijskih disciplina : gnoseologiju ( noetiku ) isocijalnu filozofiju, odnosno etiku . Noetika je prva znanost nakoju se onda nadograđuju sve znanosti, a temeljna je njezinapostavka da je istina

član JAZU a kao rektor Sveučilišta u Zagrebu nastojao je reformirati hrvatsko visoko školstvo . Opća noetika ; Kant i neoskolastika ; Uvod u filozofiju ; Temelji filozofije ; Filozofija i religija ; Filozofija

dokaz odbacio Gaunilo, učeni rimokatolički monah, pa Toma Akvinski, pa Stjepan Cimerman ( delo " Opća Noetika " ) i većina čak teologa, a ne filosofa ... kako je duhovito primetio još Bertrand Rasel u svojoj