slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "nosti".
Slični izrazi i sinonimi za
Kliknite za traženje
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
iz redova članova Općinskog vijeća i ima ovlasti određene Statutom Općine Stubičke Toplice. NOSTI VIJE Ć NIKA
uvjetovano radije kulturno negoli geneti? ki. Drugim rije? ima, ljudsko i životinjsko ponašanje imaju mnoge sli? nosti , ali i bitnih razlika.
prirodnog odabira ili preživljavanja "borbom za opstanak" isticale važnost suradnosti (kooperacije) i nesebi? nosti (altruizma) u evoluciji. Ljudske eti? ke tendencije bi pokazivale da su djelovali drugi? imbenici osim "borbe" na
sve više isklju? ivala kompeticiju. nosti ili altruizma. O tome je mnogo raspravljao ameri? ki biolog J. B. S. Haldane (po? etkom 1930 - ih godina). Nesebi? nost se
morali definirati što je jednakost. Svi bi pojedinci morali biti jednaki pred zakonom i pružene im jednake mogu? nosti . No, budu? i da se ljudi rode razli? iti (biološka raznolikost), da bi bili jednaki mora im se nužno omogu? iti razli? ite
bilo onih koji evolucijsku biologiju nisu vidjeli samo kao rušiteljicu nekih starih vrednota mego i njezine mogu? nosti da se gradi neka evolucijska etika, novi sustav vrednota. Svi su biolozi virtualno, nekako u duši zapravo religiozni,
individualnom uspjehu jedinke, a i tome - kako se danas op? enito drži - mogu pridonositi razni oblici nesebi? nosti , jer u? vrš? uju veze uzajamne obveze, ili omogu? uju da potomstvo prenese kopije gena nesebi? ne jedinke (rodbinski
ne bi baš bila "kopija" donora jezgre jer postoji i citoplazmatsko naslje ivanje, da i ne govorimo o specifi? nostima utjecaja okoliša na ekspresiju genoma, odnosno doti? nog genotipa.
što više spoznaja koje su u skladu s op? epriznatom paradigmom / proces akumulacije /. S vremenom, razvojne mogu? nosti paradigme po? nu se iscrpljivati, znanstvenici vide da to nisu samo rijetke anomalije i po? ne traženje nove teorije.
izvanrednu važnost onog dogmatskog vezivanja znanstvenika uz važe? e teorije, jer se tako dokraja iscrpe sve mogu? nosti koje doti? ne teorije pružaju. Ipak, on ostaje kod uvjerenja da je za razvitak znanosti najvažnija klju? na nova ideja,
ljudske zajednice. Biblija, koja je za krš? ane korpus manjih knjiga Staroga i Novog zavjeta, bavi se pitanjima mogu? nosti specifi? no ljudskog postojanja na Zemlji, pri? emu je trajno prisutna misao o suradnom odnosu Stvoritelja i
, kao osoba, u slobodi o? ito ima kobnih promašaja (isto? ni grijeh). Biblija govori o spasenju? ovjeka, o mogu? nosti izlaska iz ropstva i slika svijeta koju nudi otvorena je budu? nosti i svršetku koji nije ništavilo nego Punina
). Biblija govori o spasenju? ovjeka, o mogu? nosti izlaska iz ropstva i slika svijeta koju nudi otvorena je budu? nosti i svršetku koji nije ništavilo nego Punina ostvarenja mogu? nosti. Za razliku od anti? kog svijeta, cjelokupno
ropstva i slika svijeta koju nudi otvorena je budu? nosti i svršetku koji nije ništavilo nego Punina ostvarenja mogu? nosti . Za razliku od anti? kog svijeta, cjelokupno gibanje nije ponavljanje i vrtnja u krugu nego usmjereno zbivanje puno
prirodoznanstva, kad nije bilo sustavnijeg poznavanja mnoštva? injenica, nije bilo ni ideje o nekakvoj mogu? nosti prirodnog razvoja svijeta.