bankarskih sistema u kojima vidi samo negativne efekte u oblku smanjenja mirovina i velikog broja ljudi koji ostaju bez
i teritorij Povjerenstva koje je ubrzo ukinuto . OblK za Zagrebačku oblast u svibnju 1945. upravljao je radom pet
do 31. 7. 1949. osnovani su i oblasni komiteti KPH s time da je OblK Dalmacije djelovao u kontinuitetu kao i OblK Istra kojeg
KPH s time da je OblK Dalmacije djelovao u kontinuitetu kao i OblK Istra kojeg već u siječnju 1949. zamjenjuje OblK Rijeka .
kao i OblK Istra kojeg već u siječnju 1949. zamjenjuje OblK Rijeka. Pripremu Prve ( konstituirajuće ) oblasne
bio je Marko Belinić, član Politbiroa CK KPH. Od 1949. OblK obuhvaćao je 27 komiteta, od toga 22 kotarska komiteta (
aparat oblasnih odbora i komiteta nego kotarskih. U okviru OblK organiziran je Agitprop čiji su zadaci bili organizacija
stjecali potrebno teoretsko i praktično znanje. Na čelu OblK za Zagrebačku oblast u ratnom razdoblju bili su politički i
brojem članova raspoređenih po odjeljenjima . OblK je primao, provodio i prosljeđivao direktive CK KPH ,
te surađivao s vojnim ustanovama na svom terenu . OblK Zagreb djelovao je kroz plenum, biro i odjeljenja. Plenum
omladine Jugoslavije te predsjednici Oblasnog NO-a . OblK je djelovao i ostvarivao svoju funkciju preko
, kotarskim i mjesnim ( gradskim ) komitetima. Na razini OblK imalo je zadaću vođenja evidencije i statistike
okružna, trinaest kotarskih i pet mjesnih komiteta . OblK za Istru nakon rata nije rasformiran, jer je kao i OblK za
. OblK za Istru nakon rata nije rasformiran, jer je kao i OblK za Dalmaciju bio zasebna cjelina u političkom, privrednom
i geografskom pogledu. U poslijeratnom razdoblju OblK je nastavio djelovati na obnovi te društvenom i privrednom