instituta Osijek održava se Dan polja pšenice i ječma, tradicionalno okupljanje koje je odlična prilika kako bi se oplemenjivači , dorađivači, trgovci i korisnici sjemena pšenice i ječma upoznali s novostima u oplemenjivanju te za razmjenu

manifestaciji bit će prikazana brojna nova dostignuća u stvaranju novih materijala te uspjesi koje su znanstvenici i oplemenjivači Poljoprivrednog instituta Osijek postigli u zemlji i inozemstvu. Također, prilika za podsjetiti da je prije 82

od 1. siječnja 2011. dopusti sjetvu nedorađenog i necertificiranog sjemena tzv. tavanuše. Sjemenari i oplemenjivači oštro se tomu suprotstavljaju jer smatraju da bi sjetva nedorađenog sjemena mogla izazvati nesagledive štete za

zasađeni Merlot i Cabernet sauvignon koji su sada, bilo da se rabe svaka posebno bilo da se rabe zajedno, dopušteni kao oplemenjivači u vinu chianti classico ukupno u količini od najviše 20 posto. Na slici: Castello di Brolio, povijesno zdanje, dvorac i

u domaćim i inozemnim časopisima, te na međunarodnim i domaćim skupovima. Dobivene rezultate istraživanja koriste i oplemenjivači u oplemenjivačkom programu za proizvodnju kultivara boljih gospodarskih svojstava.

koje nastaje u zelenim bobama iz cvjetova cime nema važnost na formiranje gomolja i za njega su zainteresirani samo oplemenjivači radi dobivanja novih sorti krumpira. Degeneracija ili izrođivanje krumpira je osnovni razlog prosječno vrlo niskih

i iskustvo te mnoge svjetske kompanije proizvode visoko kvalitetno sjeme i plasiraju ga po cijelom svijetu. Oplemenjivači su na skupu prikazati uspješan rad na stvaranju novih visokorodnih sorti s prinosom kod pšenice većim i od 11 tona po

oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo ima dugu tradiciju i zavidan uspjeh. Nakon Drugoga svjetskog rata hrvatski oplemenjivači stvorili su više od 900 kultivara poljoprivrednih vrsta prilagođenih na naše klimatske prilike. Dozvoliti ulazak

, otpornijih i isplativijih sorti žitarica i životinjskih vrsta više nije financijski dovoljno isplativ. Oplemenjivači biljaka i životinja koji su do tada taj posao obavljali na osnovi stotinjak godina stare tehnologije (prirodno

dr. sc. Mirko Korić, kreator poznate sorte ozime pšenice U1 (Osječka šišulja) i kukuruza (Korićev brzak) koje su mnogi oplemenjivači u zemlji i svijetu koristili u svojim programima rada.

i pokoji suncokret, koji je svojim poput sunca žutim cvjetovima uveseljavao mnoge. oplemenjivači bilja spoznali su njegovu uresnu vrijednost, tako da su do danas razvili brojne nove sorte, pogodne uzgoju u vrtovima,

kukuruza vodi dr. sc. Ivan Brkić. Na programu oplemenjivanja kukuruza radili su Ivan Sikora i Stipe Vujević. Danas kao oplemenjivači uključeni su D. Šimić, A. Jambrović, Z. Zdunić i T. Ledenčan.

su Ivan Sikora i Stipe Vujević. Danas kao oplemenjivači uključeni su D. Šimić, A. Jambrović, Z. Zdunić i T. Ledenčan. Oplemenjivači kukuruza na Institutu stalno povećavaju prosječne prinose, pa su tako primjerice najrodniji eksperimentalni

kojoj se postavlja u zadatak da plemenite biljke osposobe za rast u uvjetima visokih koncentracija soli. Genetičari, oplemenjivači , molekularni biolozi rade na iznalaženju kultivara otpornih na soli, kao što su to halofiti ili slanuše. To su

okolina ima značajan utjecaj te selekcijski napredak temeljen na fenotipskom izboru može biti upitan. Brojni su oplemenjivači lucerne utvrdili visoku nasljednost pojedinih svojstava, prikazali idealan model biljke za visok prinos i