štednje (II stup), može istupiti iz toga osiguranja, ako zahtjev za istup podnese Središnjem registru osiguranika . Nakon provedenog postupka istupa iz II stupa, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenje o

odredbi dovela je i do toga da se u slučaju stečaja nekoga osiguravajućeg društva sav teret sada može svaliti na osiguranika koji je kupio osiguranje upravo zato da se zaštiti od takve mogućnosti

i mediji prilično labavim tvrdnjama kako rješenja iz prijedloga novog Zakona idu u korist osiguratelja, a na štetu osiguranika . Kažemo labavim, jer da su te tvrdnje bile točne, zasigurno bi se osiguratelji složili s onime što je predloženo. Bilo

sadrži i neke domaće novosti od kojih ćemo se zadržati samo na jednoj, po nama, najznačajnijoj. osiguranika U članku 21. Prijedloga dodane su odredbe o Garancijskom fondu u dijelu koji se odnosi na prestanak društva za

da ako je iz Garancijskog fonda isplaćena naknada štete, Hrvatski ured za osiguranje ima pravo regresa prema svakom od osiguranika ili ugovaratelja osiguranja najviše do iznosa od 20.000 kuna iz štetnog događaja. Što sad to znači? Prije svega, nije

što je sasvim jasno. Jasno je da se ovim prijedlogom štite u potpunosti samo interesi osiguratelja. A što je s interesom osiguranika koji je uplatio policu osiguranja kod osiguratelja koji je završio u stečaju? Njega po spomenutom prijedlogu

cjelokupne štete koju je pretrpio. Dobri poznavatelji prilika u osiguranju sad kažu kako je jedini izlaz za svakog osiguranika da dobro pazi kod koga će se osigurati. Drugim riječima, da 200 ili 300 kuna niža premija ne može biti jedini motiv pri

faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina. Polazni faktor 1,50 je kod izračuna: obiteljske mirovine iza smrti osiguranika hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Polazni faktor 1,90 je kod izračuna: obiteljske mirovine iza smrti

hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Polazni faktor 1,90 je kod izračuna: obiteljske mirovine iza smrti osiguranika hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme

prvi stup, organiziran po načelu generacijske solidarnosti trebao bi se financirati prvenstveno putem doprinosa osiguranika . Međutim, potrebna sredstva za isplatu mirovina pokrivaju se samo u 54 % iz doprinosa, a čak 46 % iz državnog proračuna.

. Takvo stanje nije održivo, a posebno s obzirom na činjenicu da duže vremensko razdoblje pada odnos broja aktivnih osiguranika u odnosu na broj umirovljenika. Zbog toga postavlja se potreba hitne analize mirovinskog sustava posebno po načelu

koji su i malo bolji od onih koji su naznačeni kao cilj rada fondova. Pravedniji je jer veličinu mirovina veže uz rad osiguranika . Duži radni vijek i veća primanja znače i veće mirovine. Održiviji je jer je pokazano da je kuna uložena u II stup

prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. osiguranika , kojim je utvrđena invalidnost - profesionalna nesposobnost za rad. Međutim, unatoč utvrđenoj i preostaloj radnoj

. osiguranika (REGOS). Sindikati su isticali kako se ne smije dogoditi ni da se naplate doprinosi, a radnici ostanu bez plaća, te da će