jedan od najdužih perioda u cijeloj Hrvatskoj toga doba. pavlinske povjestice koje su vezane uz život i likove pavlinskog reda. To su Opat i žetelica, Biskup Borković i Fratarska oporuka

. pavlinskog reda. To su Opat i žetelica, Biskup Borković i Fratarska oporuka. Fratarska oporuka, najpoznatija među njima, odvija

Borković i Fratarska oporuka. Fratarska oporuka, najpoznatija među njima, odvija se u Lepoglavi u vrijeme ukinuća pavlinskog reda.

istraživanja ikonografije u Hrvatskoj), glazbena kultura u razdoblju renesanse, ranog baroka (uključujući Pavlinsku pjesmaricu) i pretklasicizma (L. Sorkočević), povijest Lieda (od Lisinskog do Kunca), te hrvatska glazbena moderna

danas: HDS) za monografiju o D. Pejačević, god. 1994. državnu Nagradu Bartol Kašić (zajedno s O. Šojat i V. Zagorcem) za Pavlinski zbornik 1644, a 2008. Nagradu D. Plamenac HMD-a (zajedno sa S. Majer-Bobetko i R. Palić-Jelavić) za zbornik radova B.

, predstavivši se kao Kraljica Krunice. Pavlinskim samostanom.

svetih Petra i Pavla i Dana Općine Sveti Petar u Šumi, koja se ove godine poklopila sa 700. obljetnicom priznanja pavlinskog reda.

Sisak, Petrinja, Zagreb, Plješivička vinska cesta, Petrova Gora (lovački dom Muljava, grob Petra Svačića, ostaci pavlinskog samostana, ostaci partizanske bolnice) a i u samom hotelu ne nedostaje sadržaja (od sportske dvorane, stolnog tenisa

sveta slika u Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini; u šibensku katedralu, u krčku katedralu, u crkvu Sv. Franje u Puli, u pavlinski samostan u Sv. Petru u Šumi, te na kraju u crkvu Uznesenja BDM u Umagu.

međunarodne suradnje održat će se 3. ožujka 2010. g., na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu ( Pavlinska 2, Varaždin). I da bude sve u znaku brojke 3, održava se u dvorani 3 FOI-a. Već tradicionalno, jedan dan u godini,

Blažene Djevice Marije (Bela Crkva) na Moslavačkoj gori, osnovan tijekom druge polovine 13. stoljeća, najstariji je pavlinski samostan na prostoru današnje Hrvatske. Istraživanja i usporedne konzervatorsko-restauratorske građevinske

18. st.: veliki glavni oltar sa skupinom raspeća te 4 skulpture u donjoj i 6 u gornjoj zoni iz 1720. g. u stilu ranog baroka pavlinske radionice; desni oltar Sv. Roka s 3 veće i 4 manje skulpture (1761.); lijevi oltar Sv. Antuna s 3 velike i 4 manje

. Slijedi razgled: riznica s darovima, muzej u kojem ćete se upoznati s povješću poljskog naroda i obilazak Pavlinskog samostana Jasna Gora. Kraće slobodno i potom nastavak vožnje prema Lodzu, gradu koji je u 19 st. bio obećana zemlja i

ojačao povezuje se s Nikolom Zrinskim ali prekasno: 1544. g. u turske ruke pao je Garić, 1545. grad Moslavina, a s njima i Pavlinski samostan Centralni dio Moslavine, njezin istoimeni utvrđeni grad, nije dugo ostao pod turskom vlašću. Godine 1586.