za budućnost, 2003. - 2013. bit će predstavljen izbor od nekoliko stotina najzapaženijih umjetnina (otkupi: Picelj , Bućan, Rošić, Schmidt, Glumac; donacije: Tuškan, Lentić, Madžer; pohrane Kraljević i druge te umjetnine iz

. Promašeno križanje može odnjeti više minuta, nego što može donijeti dobro trčanje po cesti. Picelj Na putu prema domu smo izabrali jedno krivo skretanje, varijanta koja ide sa sjeverne strane, te smo bili na krivom

Vidovića i I. Meštrovića te radovi umjetnika koji su markirali ključne pojavnosti suvremene hrvatske likovnosti (I. Picelj , V. Richter, I. Kožarić i dr.). Vrijedna je cjelina fond plakata nastalih nakon 1945. g., a osobito onih nastalih u

su osnovali arhitekti B. Bernardi, Z. Bregovac, Z. Radić, B. Rašica, V. Richter i V. Zaharović, te slikari V. Kristl, I. Picelj i A. Srnec, okupljeni oko ideja sintetskog pristupa plastičnim umjetnostima i brisanja tradicionalnih granica

pravac u sklopu likovne scene. Picelj , a slijedi ih niz dizajnera, uglavnom slikara minimalističke provenijencije. I. Picelj se paralelno sa slikarstvom

započinju rad M. Vulpe i I. Picelj, a slijedi ih niz dizajnera, uglavnom slikara minimalističke provenijencije. I. Picelj se paralelno sa slikarstvom bavio i grafičkim dizajnom, a obje aktivnosti su posljedica jedinstvenog plastičkog

napokon plakate te opremu katologa za Gradsku galeriju suvremenih umjetnosti (danas Muzej suvremene umjetnosti). Picelj je dizajnerskim zadacima pristupao istom metodom kao i svom slikarskom radu istražujući izražajne mogućnosti

i op-arta. U sklopu pokreta je objavljivan časopis Bit International koji je također dizajnirao i prelamao Picelj , a u tom kontekstu treba spomenuti teorijski utjecaj M. Meštrovića i R. Putara. Iskustvo Novih Tendencija je

međuodnosa fenomena informatizacije, medijazacije i vizualnih umjetnosti imalo značajn odjek i na dizajn. Piceljevi plakati za Nove Tendencije su u svom sistemskom izrazu vrlo vjerno odražavali duh događaja kojeg su oglašavali, pri

bavi se i utjecajem Cieslewiczevog rada na domaće grafičke dizajnere starije, srednje i mlađe generacije (od Ivana Picelja i Mihajla Arsovskog, do Mirka Ilića, Vanje Cuculića i Ivana Antunovića).

pratitelj herojskih epizoda u hrvatskoj likovnoj umjetnosti (Kosta Angeli Radovani,? ime Vulas, Raul Goldoni, Ivan Picelj i Vlado Kristl te drugi članovi eksperimentalnog atelijera EXAT 51), ustupa mjesto Vladi Gotovcu vrsnom polemičaru,

plakatima dolazi do vrhunca, odnosno već prenaprezanja modernističke paradigme (kod nas oličene djelom Picelja ). Minimalnom tonskom razlikom između teksta i podloge dolazi do ruba čitljivosti, i u tom baroknom minimalizmu forme

locirati trenutkom prvog Zagrebačkog trijenala i pojave tehnike sitotiska. Vodeća imena tog perioda su Ivan Picelj i Milan Vulpe, a u drugom dijelu tog perioda Mihajlo Arsovski, Zoran Pavlović i Boris Bućan. Picelj mi je u razgovoru

tog perioda su Ivan Picelj i Milan Vulpe, a u drugom dijelu tog perioda Mihajlo Arsovski, Zoran Pavlović i Boris Bućan. Picelj mi je u razgovoru rekao kako oni pedesetih godina nisu imali nikakav odnos prema starim autorima koji pripadaju

Grad Zagreb i Ministarstvo kulture. Izložba prikazuje odabir iz nekoliko najvažnijih otkupa, Bućan, Glumac, Picelj , Rošić, Schmidt, te donacija Lentić, Madžer, Tuškan, kao i najreprezentativnije umjetnine iz pojedinačnih otkupa i